Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22
  23. 23
  24. 24
  25. 25
  26. 26
  27. 27
  28. 28
  29. 29
  30. 30
  31. 31
  32. 32
  33. 33
  34. 34

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Teuteronome 22 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O Tulafono i mea ‘Ese‘ese

1. A ē iloa le povi a lou uso po o lana mamoe ‘ua sē, ‘aua ne‘i e lafi ‘iā te ia; a ‘ia e matuā ta‘ita‘iina atu i lou uso.

2. ‘Āfai fo‘i lua te lē felāta‘i ma lou uso, po ‘ua e lē iloa o ia, ‘ona e ta‘ita‘iina ai lea i lou fale, ‘ona i ai lea ‘iā te oe se‘ia sā‘ilia mai e lou uso, ‘ona e avatu ai lea ‘iā te ia.

3. ‘Ia e fa‘apea fo‘i ‘ona fai i lana asini; e fa‘apea fo‘i ‘ona e fai i lona ‘ofu; ‘ia e fa‘apea fo‘i ‘ona fai i mea uma ‘ua lē iloa a lou uso, ‘ua lē iloa e ia, a ‘ua e maua; e lē mafai ‘ona e lafi ai.

4. ‘Aua ne‘i e iloa le asini a lou uso po o lana povi ‘ua pa‘ū i le ala, ma e lafi ai; a ‘ia ‘oulua to‘alua ma ‘ia e fa‘atū ‘iā te ia.

5. ‘Aua ne‘i ‘ofu le fafine i le ‘ofu o le tane; ‘aua fo‘i le ‘ofu le tane i le ‘ofu o le fafine; auā e ‘inosia e le ALI‘I lou Atua i latou uma lava o ē faia na mea.

6. ‘Āfai o i ai i ou luma se ōfaga o se manu i le ala, i se la‘au po o le lau‘ele‘ele, o i ai ni tama po o fua, o lo‘o moe ai le tinā i ana tama, po ona fua, ‘aua ne‘i e ‘ave fa‘atasi le tinā ma ana tama;

7. ‘ia e tu‘u atu lava le tinā e fa‘asola, a ‘ia e ‘ave ma oe ana tama; ‘ina ‘ia lelei ai oe, ma e fa‘afualoa ai ou aso.

8. A fai se fale fou, ‘ia e fai se puipui e si‘o ai i luga o lou fale, ne‘i e fa‘amaligiina le toto talu lou fale, pe ‘āfai e pa‘ū ai se tasi.

9. ‘Aua ‘e te totō fua ‘ese‘ese i lou tōvine; ne‘i leaga ai mea e tutupu i au fua na e totōina, ‘atoa ma le fua o lou tōvine.

10. ‘Aua ‘e te suatia le fanua i se povi ma se asini e fa‘atasi.

11. ‘Aua ‘e te ‘ofu i se ‘ofu ‘ie lalaga fefiloi i mea uiga ‘ese‘ese, o fulufulu mamoe ma lino.

12. ‘Ia e faia mo oe o tu‘upao i pito e fa o lou ‘ofu ‘e te ‘ofu ai.

Tulafono e Fa‘atatau i Feusua‘iga

13. ‘Āfai e fai avā se tagata, ma alu i ai, ‘ae ‘ino‘ino ‘iā te ia,

14. ma fai mea e ‘upuia ai o ia, ma ta‘uleagaina ai o ia, ‘ua fa‘apea ane fo‘i o ia, “Na ‘ou fai avā i lenei fafine, na ‘ou alu i ai, ‘ona ‘ou iloa ai lea e lē se taupou o ia.”

15. ‘Ona ‘ave ai lea e le tamā ma le tinā o le teine o fa‘ailoga o le taupou o le teine, ma avatu ai i toeaina o le ‘a‘ai, i le faitoto‘a;

16. ‘ona fai atu lea o le tamā o le teine i toeaina, “Na ‘ou avatu lo‘u afafine i lenei tagata e fai māna avā, a ‘ua ‘ino‘ino o ia ‘iā te ia;

17. fa‘auta fo‘i, ‘ua ‘upuia le teine talu o ia, ‘ua fa‘apea ane, ‘‘Ua ‘ou iloa o lou afafine e lē se taupou ia;’ a o fa‘ailoga nei o le taupou o lo‘u afafine.” ‘Ona fola atu lea e i lā‘ua o le ‘ie i luma o toeaina o le ‘a‘ai.

18. ‘Ona ‘ave lea e toeaina o lea ‘a‘ai lenā tagata, ma latou sasa ‘iā te ia;

19. latou te fa‘asalaina atu fo‘i o ia i tupe e selau, ma avatua i le tamā o le teine, auā o ia ‘ua ta‘uleagaina ai se taupou Isaraelu. E fai pea fo‘i o ia māna avā; na te lē toe mafai ‘ona alei ‘iā te ia i aso uma lava.

20. ‘Ae peita‘i ‘āfai ‘ua moni lenā ‘upu, ‘ua lē maua fa‘ailoga o le taupou o le teine;

21. ‘ona latou avatu lea o le teine i le faitoto‘a o le fale o lona tamā, ‘ona fetogi lea e tagata o lana ‘a‘ai ‘iā te ia i ma‘a, ‘ia oti; auā ‘ua faia e ia le mea leaga i Isaraelu, ‘ina ‘ua faita‘aga i le ‘āiga o lona tamā; ‘ona ‘outou tu‘u‘eseina ai lea o le leaga ‘iā te ‘outou.

22. A iloa se tane ‘ua la momoe ma se fafine nofo tane, ‘ia oti i lā‘ua, o le tane na la momoe ma le fafine, ‘atoa ma le fafine; ‘ona e tu‘u‘eseina ai lea o le leaga ‘iā Isaraelu.

23. ‘Āfai o se teine taupou ‘ua faufautane, ‘ua maua o ia e se tane i le ‘a‘ai, ma la momoe ma ia;

24. ‘ona ‘outou ta‘ita‘iina atu lea o i lā‘ua i le faitoto‘a o lenā ‘a‘ai, ma ‘outou fetogi ‘iā te i lā‘ua i ma‘a, ‘ia oti; o le teine, ‘ina ‘ua lē ‘alaga o ia i le ‘a‘ai; o le tane fo‘i, ‘ina ‘ua fa‘aleagaina o ia le avā a lē la te tuā‘oi; ‘ona e tu‘u‘eseina ai lea o le leaga ‘iā te oe.

25. ‘Ae ‘āfai e maua i le vao e se tane se teine ‘ua faufautane, a toso fa‘amalosi fo‘i le tane ‘iā te ia, ma la momoe ma ia; ia oti lava tau o le tane na momoe ma ia;

26. a o le teine, ‘aua tou te faia se mea ‘iā te ia; auā e lē o i le teine se agasala ‘ia oti ai o ia; auā ‘ua tusa le mea nei ma le tula‘i atu o le tagata ma fasioti i lē la te tuā‘oi;

27. auā ‘ua na maua o ia i le vao, na ‘alaga fo‘i le teine na faufautane, a ‘ua leai se tasi e lavea‘i ‘iā te ia.

28. ‘Ae ‘āfai fo‘i e maua e se tane se teine taupou ‘ua lē faufautane, ma tago atu ‘iā te ia, ma la momoe ma ia, ‘ua maua fo‘i i lā‘ua;

29. ia avatu e le tane na la momoe ma ia i le tamā o le teine o tupe e lima sefulu, ‘ona fai ai lea o ia māna avā; auā ‘ua na fa‘aleaga ‘iā te ia, na te lē mafai ‘ona alei ‘iā te ia i ona aso uma lava.

30. ‘Aua ne‘i fai avā se tasi i avā a lona tamā ‘aua fo‘i na te susu‘e le ‘ie o lona tamā.#