Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22
  23. 23
  24. 24

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Luka 5 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

‘Ua A‘oa‘o Iesu mai Luga o le Va‘a o Simona Peteru

1. ‘Ua tu o Iesu i le ‘auvai o le vai o Kenesareta, ‘ua fetuleni mai fo‘i le motu o tagata ‘iā te ia e fa‘alogologo i le afioga a le Atua.

2. ‘Ona silafia lea e ia va‘a e lua ‘ua toso a‘e i le ‘auvai, ‘ua ō ‘ese ai le ‘au faiva, ‘ua tā latou ‘upega.

3. ‘Ona maliu a‘e lea o ia i le tasi va‘a, o le va‘a lea o Simona, ma fa‘atoga atu ‘iā te ia ‘ia fa‘aitiiti atu le va‘a nai le ‘auvai. ‘Ona nofo lea o ia i lalo ma a‘oa‘o atu nai le va‘a i le motu o tagata.

4. ‘Ua uma lana lauga, ‘ona fetalai atu lea o ia ‘iā Simona, “‘Inā tu‘utu‘u atu ia i le loloto ma tu‘u ifo ai o ‘outou ‘upega e maua ai ni i‘a.”

5. ‘Ua tali mai Simona, ‘iā te ia, “Le Ali‘i e, ‘ua ‘atoa le pō ‘ua tigāina ai i matou, e leai ni mea ‘ua maua; a ‘ona o lau fetalaiga ‘ou te tu‘u ifo ai le ‘upega.”

6. ‘Ua uma ‘ona latou faia o lea mea, ‘ona latou si‘omia lea o le ‘au i‘a tele lava, ‘ua māsae ai lo latou ‘upega.

7. ‘Ua latou genogeno atu i o latou o i le tasi va‘a, e ō mai e fesoasoani ‘iā te i latou; ‘ona latou ō mai lea, ‘ua fa‘atumu o latou va‘a uma e lua, ‘ua tāli gōgoto ai.

8. ‘Ua iloa e Simona Peteru, ‘ona fa‘apa‘ū lea o ia i tulivae o Iesu, ‘ua fa‘apea mai, “Le Ali‘i e, ‘inā maliu ‘ese atu ia oe ‘iā te a‘u, auā o a‘u o le tagata agasala.”

9. Auā ‘ua ofo o ia ‘atoa ma i latou uma sa ‘iā te ia, auā o le ‘au i‘a ‘ua latou maua;

10. ‘ua fa‘apea fo‘i Iakopo ma Ioane, o atali‘i o Sepetaio, o i latou ‘ua fai faiva fa‘atasi ma Simona. ‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā Simona, “‘Aua ‘e te fefe, e amata i nei ona pō ‘ona e maua tagata.”

11. ‘Ua tuta o latou va‘a, ‘ona latou tu‘u ai lea o mea uma, ‘ae mulimuli atu ‘iā te ia.

‘Ua Fa‘amālōlō e Iesu le Tagata ma‘i Lepela

12. Sa i le tasi ‘a‘ai o Iesu, fa‘auta o le tagata ‘ua liloia i le lepela; ‘ua iloa atu e ia o Iesu, ‘ona fa‘apa‘ū faō ai lea o ia, ma ‘ai‘oi mai ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai, “Le Ali‘i e, a e finagalo i ai, e mafai lava ‘iā te oe ‘ona fa‘amamā ‘iā te a‘u.”

13. ‘Ona ‘a‘apa atu lea o le ‘a‘ao o Iesu, ‘ua pa‘i atu ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea atu, “‘Ou te loto i ai, ‘ia mamā oe.” ‘Ona te‘a ‘ese loa lea o le ma‘i lepela ‘iā te ia.

14. ‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te ia, ‘aua le ta‘u atu i se tasi; “A ‘ia e alu,” ma “fa‘aali oe i le ositaulaga, ma avatu mo lou fa‘amamāina e tusa ma le poloa‘iga a Mose, e fai ma fa‘ailoga ‘iā te i latou.”

15. A ‘ua atili ai ‘ona logo atu le tala ‘iā Iesu. ‘Ona fa‘apotopoto mai lea o le motu o tagata e to‘atele e fa‘alogologo ‘iā te ia, ma ‘ia fa‘amālōlōina e ia o latou ma‘i.

16. A ‘ua maliu o ia i le mea tu‘ufua ‘ua tatalo ai.

‘Ua Fa‘amālōlō e Iesu le Tagata ma‘i Supa

17. Sa a‘oa‘o atu o ia i le tasi aso, ‘ua nonofo mai ai faresaio ma a‘oa‘o o le tulafono, ē na ō mai mai faoa ‘a‘ai uma o Kalilaia, ma Iutaia, ma Ierusalema; ‘ua i ai fo‘i le mana o le Ali‘i e fa‘amālōlō i ē mama‘i.

18. Fa‘auta fo‘i, o tagata o lo‘o fata mai i le moega le tagata ‘ua ma‘i i le supa; ‘ua latou manana‘o ‘ina ‘ia ‘aumai ‘iā te ia, ma tu‘u ifo i ona luma.

19. ‘Ae le‘i iloa e i latou se ala e ‘aumai ai ‘iā te ia, ‘ona o le motu o tagata, ‘ona ō a‘e lea o i latou i luga o le fale, ‘ua tu‘utu‘u ifo ‘iā te ia ma lona moega i ma‘a ‘omea o le fale i totonu i luma o Iesu.

20. ‘Ua silafia e Iesu lo latou fa‘atuatua, ‘ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te ia, “Sole, ‘ua fa‘amāgaloina au agasala.”

21. ‘Ona mānatunatu lea o le ‘au tusi‘upu ma le ‘au faresaio, ‘ua fa‘apea ane, “O ai ‘ea lenei ‘ua na ‘upu fāifai i le Atua? O ai na te mafaia ‘ona fa‘amāgaloina agasala, ‘ua na o le Atua lava?”

22. ‘Ua silafia e Iesu o latou mānatunatu, ‘ona tali atu ai lea o ia, ‘iā te i latou, “Se a le mea tou te mānatunatu ai i o ‘outou loto?

23. Po o le fea e faigofie? po o le fai atu, ‘‘Ua fa‘amāgaloina au agasala’; po o le fai atu, ‘Tula‘i ia ‘inā savali?’

24. ‘Ae peita‘i ‘ina ‘ia iloa ai e ‘outou o i le Atali‘i o le tagata le pule i le lalolagi e fa‘amāgalo ai agasala,” ‘ua fetalai atu o ia i le supa, “‘Ou te fai atu ‘iā te oe, tula‘i ia, ‘inā ‘ave lou moega, ma e alu i lou fale.”

25. ‘Ona tula‘i loa lea o ia i o latou luma, ‘ua ‘ave le mea na ta‘oto ai o ia, ‘ona alu ai lea i lona fale, ‘ua vivi‘i atu i le Atua.

26. ‘Ua matuā ofo i latou uma, ma vivi‘i atu i le Atua; ‘ua latou matuā fefefe fo‘i, ‘ua fa‘apea ane, “‘Ua matuā ‘ese nei mea ‘ua tatou iloa i le aso nei.”

‘Ua Vala‘auina e Iesu ‘ia Levi

27. ‘Ua mavae ia mea, ‘ona ulufafo ai lea o ia, ‘ua silafia e ia le tagata ao lafoga e igoa ‘iā Levi, ‘ua nofo i le fale e tali ai lafoga; ‘ona fa‘apea atu lea ‘iā te ia, “‘Inā mulimuli mai ia ‘iā te a‘u.”

28. ‘Ona tu‘ua lea e ia o mea uma, ‘ua tula‘i ma mulimuli ‘iā te ia.

29. ‘Ua faia fo‘i e Levi le faigā‘ai tele mo Iesu i lona fale; sa i ai tagata ao lafoga e to‘atele lava, ma isi tagata ē na ta‘o‘oto e ‘a‘ai fa‘atasi ma i latou.

30. A o faresaio ma o latou tusi‘upu, ‘ua latou muimui i ona so‘o, ‘ua fa‘apea atu, “Se a le mea tou te ‘a‘ai ai ma feinu ai fa‘atasi ma tagata ao lafoga ma ē ‘ua agasala?”

31. ‘Ua tali atu Iesu ‘iā te i latou, “O ē mālōlō e lē aogā i ai le foma‘i, na o ē mama‘i.

32. ‘Ou te le‘i sau e vala‘au i ē ‘ua amiotonu, a o ē ‘ua agasala, ‘ina ‘ia latou salamō.”

O le Fesili e Uiga i le Anapogi

33. ‘Ua latou fai mai ‘iā Iesu, “Se a le mea e anapopogi so‘o ai ma tatalo ai le ‘au so‘o o Ioane, ‘ua fa‘apea fo‘i ma so‘o o le ‘au faresaio, peita‘i o ou so‘o, ‘ua latou ‘a‘ai ma inu?”

34. ‘Ona fetalai atu lea o ia ‘iā te i latou, “E mafai ‘ea e se tasi ‘ona tu‘uina atu i aumea a le fa‘ato‘āfaiavā e anapopogi ‘ina o ‘iā te i latou le fa‘ato‘āfaiavā?

35. ‘Ae o‘o mai ona pō e ‘ave‘eseina ai ‘iā te i latou le fa‘ato‘āfaiavā, o ona pō ia latou te anapopogi ai.”

36. ‘Ua fetalai atu fo‘i o ia ‘iā te i latou i le fa‘ata‘oto, “E leai se tagata na te fonoa le matuā ‘ofu i le fasi ‘ie o le ‘ofu fou; a fa‘apea, ‘ona māsae lea i le mea fou, e lē tusa fo‘i le fasi ‘ie fou ma le mea tuai.

37. E leai fo‘i se tasi na te utufia le uaina fou i fagu pa‘u tuai; a fa‘apea, ‘ona pā ai lea o fagu pa‘u i le uaina fou, ‘ona masa‘a ai lea, e māumau fo‘i fagu pa‘u.

38. ‘Ae peita‘i e utufia le uaina fou i fagu pa‘u fou.

39. E leai fo‘i se tagata e inu i le uaina tuai, ‘ona mana‘o loa lea i le uaina fou; auā ‘ua fai mai o ia, ‘‘Ua lelei le uaina tuai.’”