Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

2 Tupu 25:14-30 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

14. Na latou ‘ave fo‘i ‘ulo ma suō ma selelamepa ma ipu, ‘atoa ma mea ‘apamemea uma lava na latou fai a‘i sauniga.

15. Na ‘ave fo‘i e le ali‘i e pule i le ‘au e fa‘afeao salefu ma ipu; o le auro, o mea na faia i auro ma le ario o mea na faia i ario.

16. O pou e lua, o le vai e tasi, ‘atoa ma tu‘ugātā‘elega na faia e Solomona mo le fale o le ALI‘I; ‘ua lē fuatia lava le mamafa o ‘apamemea o na mea uma.

17. O le umi o le tasi pou o kupita e sefulu ma le valu, o le kapetala ‘apamemea fo‘i na i ona luga; o le umi o le kapetala e tolu kupita; o le mea fa‘a‘upega ‘atoa ma rimoni sa i le kapetala e fa‘ata‘ali‘oli‘o ai, o ‘apamemea uma ia; e fa‘apei o ia mea fo‘i sa i ai i lona lua o pou, ‘atoa ma le mea fa‘a‘upega.

18. Na ‘ave fo‘i e le ali‘i e pule i le ‘au e fa‘afeao o Seraia le ositaulaga sili, ma Sefanaia le ositaulaga e aupito ane ‘iā te ia, ‘atoa ma leoleo faitoto‘a o to‘atolu.

19. Na ia ‘ave fo‘i nai le ‘a‘ai le tasi ‘au‘auna sili na tofia e pule i ‘au ma tagata e to‘alima o ē na iloa fofoga o le tupu, na maua i latou i le ‘a‘ai ma le ali‘i sili i ē tusi ‘au, o lē na fa‘apotopoto i tagata o le nu‘u, ‘atoa ma tagata o le nu‘u e to‘aonogafulu sa maua i latou i le ‘a‘ai.

20. Na ‘ave fo‘i i latou e Nepusatana lē pule i le ‘au e fa‘afeao ma na avatua i le tupu o Papelonia i Ripelu.

21. ‘Ona fasia ai lea o i latou e le tupu o Papelonia, ‘ua na fasioti ‘iā te i latou i Ripelu, i le nu‘u o Amato na tāfea fo‘i Iuta nai lo latou lau‘ele‘ele.

22. A o tagata na totoe i le nu‘u o Iuta ē na tu‘ua e Nepukanesa le tupu o Papelonia, na ia tofia Ketalia le atali‘i o Aikamo, le atali‘i ia o Safana, e pule ‘iā te i latou.

23. Na lagona e ali‘i uma na ‘ave ‘au o i latou ma o latou tagata, ‘ua tofia Ketalia e le tupu o Papelonia e pule, ‘ona ō mai ai lea ‘iā Ketalia i Mesepa, o Isamaeli le atali‘i o Netanaia ma Ioanana le atali‘i o Karea, ma Seraia le atali‘i o Tanumeta o le Netopa ma Iaasenaia le atali‘i o le Maaka, o i latou ma o latou tagata.

24. ‘Ona tautō ai lea o Ketalia ‘iā te i latou ma o latou tagata, ‘ua fa‘apea atu fo‘i ‘iā te i latou, “‘Aua ne‘i tou fefefe i ‘au‘auna ‘iā Kaletaia; nonofo ia i le nu‘u ma ‘ia ‘outou ‘au‘auna i le tupu o Papelonia, ‘ona manuia ai lea o ‘outou.”

25. A ‘ua o‘o i le fitu o masina, ‘ona ō mai ai lea o Isamaeli le atali‘i o Netanaia, le atali‘i ia o Elisama, o le ‘āiga tō tino o le tupu ma tagata e to‘asefulu fa‘atasi ma ia, ‘ua latou fasi ‘iā Ketalia, ‘ua oti ai o ia ‘atoa ma sa Iutā ma tagata Kaletaia sa ‘iā te ia i Mesepa.

26. ‘Ona tutū ai lea i luga o le nu‘u uma, o tamaiti ma ē matutua, ‘atoa ma ali‘i na ‘ave ‘au, ‘ua latou ō atu i Aikupito, auā ‘ua latou fefefe ‘iā Kaletaia.

27. ‘Ua o‘o i le tolugafulu ma le fitu o tausaga o le tāfeaga a Ioakina le tupu o Iuta, o le sefulu ma le lua fo‘i o masina, o le aso e luafulu ma le fitu o le masina, ‘ona fa‘aeaina ai lea o le ulu o Ioakina le tupu o Iuta ma ‘aumaia o ia a‘i le falepuipui e Evile-marota le tupu o Papelonia i le tausaga na fai ai o ia ma tupu;

28. na ia tautala ma le alofa ‘iā te ia ma tu‘u atu fo‘i lona nofoāli‘i ia sili i nofoāli‘i o tupu na ‘iā te ia i Papelonia;

29. na ia sui fo‘i ona ‘ofu sa ‘ofu ai i le falepuipui; sa ‘ai fo‘i o ia e lē aunoa i ona luma i aso uma o lona ola.

30. O lana fa‘aalumaga fo‘i, o le fa‘aalumaga e lē aunoa, na tu‘uina atu ‘iā te ia e le tupu i lea aso ma lea aso, i aso uma o lona ola.

Faitau le mataupu e atoatoa 2 Tupu 25