Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22
  23. 23
  24. 24
  25. 25

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

2 Tupu 25 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Fa‘atafunaga o Ierusalema ma le Sōsōla i Aikupito o ē na Totoe

1. O le iva o tausaga o lana nofoa‘iga, o le sefulu o masina, o le aso e sefulu o le masina na sau ai Nepukanesa le tupu o Papelonia i Ierusalema, o ia ma lana itūtau‘a uma, ‘ua tolauapi, ‘ua latou fai fo‘i ‘olo e vagai a‘i e tau ma ia.

2. Na vagaia le ‘a‘ai ‘ua o‘o i le sefulu ma le tasi o tausaga o le tupu o Setekaia.

3. O le aso iva fo‘i o le fa o masina na velavela ai le oge i le ‘a‘ai, ‘ua leai fo‘i se mea e ‘ai mā tagata o le nu‘u.

4. Na lepetia le ‘a‘ai, ‘ona sōsōla ai lea o ‘au uma i le po, i le ala i le faitoto‘a i le vā o pā e lua, e latalata i le fanua o le tupu, (‘ua vagaia fo‘i le ‘a‘ai e Kaletaia;) na alu fo‘i le tupu i le ala i le ‘ele‘ele laugatasi.

5. ‘Ona tuliloa lea e le itūtau‘a a Kaletaia i le tupu, ‘ua latou maua atu fo‘i ‘iā te ia i le ‘ele‘ele laugatasi o Ieriko; na ta‘ape‘ape fo‘i lana itūtau‘a uma na ‘iā te ia.

6. ‘Ona latou pu‘e lea i le tupu ma avatu ‘iā te ia i le tupu o Papelonia i Ripelu; ‘ona latou fa‘asala ai lea ‘iā te ia.

7. ‘Ua latou fasioti fo‘i i atali‘i o Setekaia, i ona luma; ‘ua fa‘atauaso fo‘i ‘iā Setekaia ma fusifusi ‘iā te ia i fa‘amau ‘apamemea ma ‘ave i Papelonia.

O le Fa‘atafunaga o le Malumalu

8. O le lima o masina o le aso fitu o le masina o le tausaga e sefulu ma le iva lea o le tupu o Nepukanesa o le tupu o Papelonia, na sau ai i Ierusalema o Nepusatana lē pule i le ‘au e fa‘afeao, o le ‘au‘auna a le tupu o Papelonia;

9. na ia susunuina le fale o le ALI‘I ma le fale o le tupu, ‘atoa ma fale uma o Ierusalema; o fale tetele uma fo‘i ‘ua susunuina e ia i le afi.

10. Na sōloia fo‘i le pā na fa‘ata‘ali‘oli‘o i Ierusalema e ‘au uma a Kaletaia sa i le ali‘i e pule i le ‘au e fa‘afeao.

11. O ē na totoe o le nu‘u sa i ai pea i le ‘a‘ai ma ē na sōsōla, o ē na sōsōla i le tupu o Papelonia, ‘atoa ma ē na totoe o le vao tagata, na tāfea i latou e Nepusatana lē pule i le ‘au e fa‘afeao.

12. A ‘ua tu‘ua e le ali‘i e pule i le ‘au e fa‘afeao nisi o ē matitiva o le nu‘u e fai ma teu vine ma ē galulue i le fanua.

13. O pou ‘apamemea fo‘i sa i ai i le fale o le ALI‘I, ma tu‘uga tā‘elega, ‘atoa ma le vai ‘apamemea sa i le fale o le ALI‘I, na ta‘ei e Kaletaia ma latou ‘ave le ‘apamemea i Papelonia.

14. Na latou ‘ave fo‘i ‘ulo ma suō ma selelamepa ma ipu, ‘atoa ma mea ‘apamemea uma lava na latou fai a‘i sauniga.

15. Na ‘ave fo‘i e le ali‘i e pule i le ‘au e fa‘afeao salefu ma ipu; o le auro, o mea na faia i auro ma le ario o mea na faia i ario.

16. O pou e lua, o le vai e tasi, ‘atoa ma tu‘ugātā‘elega na faia e Solomona mo le fale o le ALI‘I; ‘ua lē fuatia lava le mamafa o ‘apamemea o na mea uma.

17. O le umi o le tasi pou o kupita e sefulu ma le valu, o le kapetala ‘apamemea fo‘i na i ona luga; o le umi o le kapetala e tolu kupita; o le mea fa‘a‘upega ‘atoa ma rimoni sa i le kapetala e fa‘ata‘ali‘oli‘o ai, o ‘apamemea uma ia; e fa‘apei o ia mea fo‘i sa i ai i lona lua o pou, ‘atoa ma le mea fa‘a‘upega.

O le Tāfeaga i Papelonia

18. Na ‘ave fo‘i e le ali‘i e pule i le ‘au e fa‘afeao o Seraia le ositaulaga sili, ma Sefanaia le ositaulaga e aupito ane ‘iā te ia, ‘atoa ma leoleo faitoto‘a o to‘atolu.

19. Na ia ‘ave fo‘i nai le ‘a‘ai le tasi ‘au‘auna sili na tofia e pule i ‘au ma tagata e to‘alima o ē na iloa fofoga o le tupu, na maua i latou i le ‘a‘ai ma le ali‘i sili i ē tusi ‘au, o lē na fa‘apotopoto i tagata o le nu‘u, ‘atoa ma tagata o le nu‘u e to‘aonogafulu sa maua i latou i le ‘a‘ai.

20. Na ‘ave fo‘i i latou e Nepusatana lē pule i le ‘au e fa‘afeao ma na avatua i le tupu o Papelonia i Ripelu.

21. ‘Ona fasia ai lea o i latou e le tupu o Papelonia, ‘ua na fasioti ‘iā te i latou i Ripelu, i le nu‘u o Amato na tāfea fo‘i Iuta nai lo latou lau‘ele‘ele.

O Ketalia o le Pule sili o Iuta

22. A o tagata na totoe i le nu‘u o Iuta ē na tu‘ua e Nepukanesa le tupu o Papelonia, na ia tofia Ketalia le atali‘i o Aikamo, le atali‘i ia o Safana, e pule ‘iā te i latou.

23. Na lagona e ali‘i uma na ‘ave ‘au o i latou ma o latou tagata, ‘ua tofia Ketalia e le tupu o Papelonia e pule, ‘ona ō mai ai lea ‘iā Ketalia i Mesepa, o Isamaeli le atali‘i o Netanaia ma Ioanana le atali‘i o Karea, ma Seraia le atali‘i o Tanumeta o le Netopa ma Iaasenaia le atali‘i o le Maaka, o i latou ma o latou tagata.

24. ‘Ona tautō ai lea o Ketalia ‘iā te i latou ma o latou tagata, ‘ua fa‘apea atu fo‘i ‘iā te i latou, “‘Aua ne‘i tou fefefe i ‘au‘auna ‘iā Kaletaia; nonofo ia i le nu‘u ma ‘ia ‘outou ‘au‘auna i le tupu o Papelonia, ‘ona manuia ai lea o ‘outou.”

25. A ‘ua o‘o i le fitu o masina, ‘ona ō mai ai lea o Isamaeli le atali‘i o Netanaia, le atali‘i ia o Elisama, o le ‘āiga tō tino o le tupu ma tagata e to‘asefulu fa‘atasi ma ia, ‘ua latou fasi ‘iā Ketalia, ‘ua oti ai o ia ‘atoa ma sa Iutā ma tagata Kaletaia sa ‘iā te ia i Mesepa.

26. ‘Ona tutū ai lea i luga o le nu‘u uma, o tamaiti ma ē matutua, ‘atoa ma ali‘i na ‘ave ‘au, ‘ua latou ō atu i Aikupito, auā ‘ua latou fefefe ‘iā Kaletaia.

‘Ua Fa‘asa‘olotoina Ioakina mai le Falepuipui

27. ‘Ua o‘o i le tolugafulu ma le fitu o tausaga o le tāfeaga a Ioakina le tupu o Iuta, o le sefulu ma le lua fo‘i o masina, o le aso e luafulu ma le fitu o le masina, ‘ona fa‘aeaina ai lea o le ulu o Ioakina le tupu o Iuta ma ‘aumaia o ia a‘i le falepuipui e Evile-marota le tupu o Papelonia i le tausaga na fai ai o ia ma tupu;

28. na ia tautala ma le alofa ‘iā te ia ma tu‘u atu fo‘i lona nofoāli‘i ia sili i nofoāli‘i o tupu na ‘iā te ia i Papelonia;

29. na ia sui fo‘i ona ‘ofu sa ‘ofu ai i le falepuipui; sa ‘ai fo‘i o ia e lē aunoa i ona luma i aso uma o lona ola.

30. O lana fa‘aalumaga fo‘i, o le fa‘aalumaga e lē aunoa, na tu‘uina atu ‘iā te ia e le tupu i lea aso ma lea aso, i aso uma o lona ola.