Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Tanielu 7 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

‘Ua Fa‘amatala e Tanielu ia Fa‘aaliga

O Manu Fe‘ai e Fa na Iloa e Tanielu

1. O le tausaga muamua o Pelesara le tupu o Papelonia na iloa e Tanielu le miti ma fa‘aaliga i lona moega, ‘ona tusia lea e ia le miti, ‘ua na ta‘u atu fo‘i i mea uma:

2. ‘Ua fai atu Tanielu, ‘ua fa‘apea atu: Na a‘u iloa i mea na fa‘aali mai i le po, fa‘auta fo‘i, o matagi e fa o le lagi ‘ua pesi tetele atu i le sami tele.

3. ‘Ona ō a‘e ai lea mai le sami o manu fe‘ai tetele e fa, ‘ua ‘ese‘ese le tasi i le tasi.

4. O lē muamua, ‘ua pei se leona ia, ‘ua fai fo‘i ‘apa‘au o le aeto; na a‘u va‘ava‘ai ‘ina se‘ia fufuti‘esea ona ‘apa‘au, sa si‘itia fo‘i ai le fogā‘ele‘ele, sa fa‘atūina lava i ona vae, pei se tagata ma ‘ua foa‘iina atu i ai le loto o le tagata.

5. Fa‘auta fo‘i, o le tasi manu fe‘ai, o lona lua lea, ‘ua pei o le urosa, ‘ua tula‘i atu i le tasi itū; ‘ua i lona gutu o ivi ‘aso‘aso e tolu, ‘ua u ai i ona nifo, ‘ua latou fai atu i ai, ‘ua fa‘apea atu, “Tula‘i ia, ‘inā e ai tino e tele.”

6. Mulimuli ane i lea mea na ‘ou va‘ai atu, fa‘auta fo‘i, o le tasi pei o le nameri, ‘ua i lona tua fo‘i o ‘apa‘au e fa o le manulele; ‘ua i ai fo‘i i le manu fe‘ai o ulu e fa; sa tu‘uina atu fo‘i i ai le pule.

7. Mulimuli ane i lea mea na ‘ou iloa i fa‘aaliga i le po, fa‘auta mai, o lona fa o manu fe‘ai, ‘ua mata‘utia ma ‘ua ma‘a‘a, ‘ua matuā malosi lava; ‘ua i ai fo‘i nifo u‘amea tetele, ‘ua ia ‘aina ma lamupalaina, a o mea ‘ua totoe, na na soli i ona vae. E ‘ese lava ia i manu fe‘ai uma na muamua ‘iā te ia, sa i ai fo‘i nifo e sefulu i lona ulu.

8. Na a‘u mānatunatu i nifo, fa‘auta fo‘i, o le tasi nifo itiiti ‘ua tupu a‘e i le vā o ia nifo, ‘ona fa‘i‘esea lea i ona luma o nifo e tolu sa lua‘i tutū fa‘auta fo‘i, ‘ua i lenei nifo o mata e pei o mata o le tagata, ‘atoa ma le gutu ‘ua tautalatala i ‘upu fa‘asausili.

O le Fa‘aaliga o Lē Soifua e Fa‘avavau

9. Na ‘ou va‘ava‘ai ‘ina se‘ia tu‘u mai o nofoāli‘i, ‘ua ti‘eti‘e mai fo‘i Lē ‘ua mai anamua ona aso, ‘ua sinasina lona ‘ofu e pei o le kiona ma ona lauao e pei o le fulufulu mamoe e lelei; o lona nofoāli‘i o le afi mumū ia, ‘ua se afi ‘ua mū ana mea e ta‘avalevale a‘i.

10. ‘Ua tafe mai le afi ‘ua alu atu nai ona luma ‘ua afe ni afe o ē ‘au‘auna ‘iā te ia, o mano ni mano o ē laulaututū i ona luma; ‘ua nofoia le fa‘amasinoga, ma ‘ua fofola tusi.

11. ‘Ona ‘ou va‘ava‘ai atu ai lea ‘ona o ‘upu fa‘asausili na tautala mai e le nifo ‘ua ‘ou va‘ai atu ‘ina se‘ia fasimatea le manu fe‘ai ‘ua fa‘aumatia fo‘i lona tino ma ‘ua lafoina i le afi mumū.

12. A o isi manu fe‘ai ‘ua totoe, ‘ua ‘ave‘eseina la latou pule; a ‘ua fa‘afualoaina lo latou ola, ‘ua o‘o i le tausaga ma le tau.

13. Na ‘ou iloa i fa‘aaliga i le po, fa‘auta fo‘i, ‘ua afio mai i ao o le lagi Lē e pei o le Atali‘i o le tagata, ‘ua o‘o fo‘i ia i Lē ‘ua mai anamua ona aso, ‘ua latou momoli ‘iā te ia i ona luma.

14. ‘Ua foa‘iina atu ‘iā te ia le pule ma le vi‘iga, ma le mālō, ‘ina ‘ia ‘au‘auna ‘iā te ia o nu‘u uma, ma atunu‘u ma gagana ‘ese‘ese; o lana pule o le pule e fa‘avavau lea, e lē mavae atu ia, o lona mālō fo‘i e lē fa‘aumatia.

O le Uiga o Fa‘aaliga

15. O a‘u o Tanielu sa tigāina lo‘u loto i totonu ‘iā te a‘u, o fa‘aaliga na ‘ou iloa na ‘ou atuatuvale ai.

16. ‘Ua ‘ou sōsō atu i le tasi o ē ‘ua laulaututū, ma fesili atu ‘iā te ia i le uiga o ia mea uma. ‘Ona ta‘u mai ai lea o ia ‘iā te a‘u, ‘ua fa‘ailoa mai fo‘i ‘iā te ia le uiga o ia mea.

17. “O manu tetele e fa i latou o tupu ia e to‘afa o le a tutū mai i le lalolagi.

18. ‘Ae maua le mālō e le ‘au pa‘ia a lē Silisili‘ese, e fai fo‘i mo i latou le mālō e fa‘avavau, e fa‘avavau lava.”

19. ‘Ona a‘u fia iloa lea o uiga o lona fa o manu, o le ‘ua uiga ‘ese lava i nisi manu uma, ‘ua mata‘utia tele lava, o ona nifo o u‘amea ia, o ona atigivae o ‘apamemea ia; ‘ua ‘ai, ‘ua lamupala, ‘ua soli fo‘i i ona vae mea na totoe.

20. Na a‘u fia iloa fo‘i le uiga o nifo e sefulu ‘ua i lona ulu, ‘atoa ma le tasi ‘ua tupu a‘e, ‘ua pa‘u‘ū ai nifo e tolu i ona luma; o le nifo fo‘i lea sa i ai mata, ma le gutu o lo‘o tautala a‘i ‘upu fa‘asausili, o lona tino mai fo‘i ‘ua sili ‘ona tele i nisi uma.

21. Na ‘ou iloa atu ‘ua fai tau‘a fo‘i lenā nifo i le ‘au pa‘ia ma ‘ua manumālō ‘iā te i latou;

22. ‘ina se‘ia afio mai Lē ‘ua mai anamua ona aso, ma ‘ua tu‘uina atu le fa‘amasinoga i le ‘au pa‘ia a lē Silisili‘ese; ‘ua o‘o mai fo‘i ona po ‘ua maua mai ai le mālō e le ‘au pa‘ia.

23. ‘Ua fai mai o ia ‘ua fa‘apea mai: “O lona fa o manu, o lona fa lea o mālō i le lalolagi, e ‘ese lea i mālō uma, na te ‘aina fo‘i le lalolagi uma ma soli i ai, ma olopalaina.

24. O ona nifo fo‘i e sefulu o lenei mālō, o tupu e sefulu ia, o le a tutū mai; e mulimuli ane fo‘i ‘iā te i latou ‘ona tu mai o le tasi, e ‘ese ia i ē na muamua, e fa‘ato‘ilaloina e ia o tupu e to‘atolu.

25. Na te faia ‘upu i lē Silisili‘ese ma fa‘aumatia le ‘au pa‘ia a lē Silisili‘ese, e manatu o ia e fa‘aliliu i tausaga ma tulafono; e tu‘uina atu fo‘i i latou i lana pule se‘ia mavae le tausaga ma tausaga ma le vaeluagalemū o le tausaga.

26. ‘Ae nofoia le fa‘amasinoga, ‘ona ‘ave‘eseina ai lea e i latou o lana pule, ‘ia fa‘ai‘uina ma fa‘aumatia ia o‘o i le i‘uga.

27. O le mālō ma le pule, ‘atoa ma le mamalu o le mālō i lalo ifo o le lagi uma, e tu‘uina atu ia i le nu‘u o le ‘au pa‘ia a lē Silisili‘ese, o lona mālō, o le mālō e fa‘avavau lea, e ‘au‘auna ma usiusita‘i ‘iā te ia o pule uma lava.”

28. ‘Ona gata lea o lea mea; o a‘u o Tanielu sa tele lo‘u atuatuvale i ‘ou mānatunatu, sa liua fo‘i o‘u mata; a ‘ua tāofi lenei mea i lo‘u loto.#