Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22
  23. 23
  24. 24
  25. 25
  26. 26
  27. 27

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Levitiko 25 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

‘Ua Faia le Fitu o Tausaga ma Sapati e Mapu ai le Lau‘ele‘ele

1. ‘Ua fetalai mai fo‘i le ALI‘I ‘iā Mose i le mauga o Sinai, ‘ua fa‘apea mai:

2. Fai atu ia i le fānauga a Isaraelu, ia fa‘apea atu ‘iā i latou: A ‘outou o‘o i le nu‘u ‘ou te avatu ai ‘iā te ‘outou, ‘ona fai ai lea se sapati e mapu ai le lau‘ele‘ele i le ALI‘I.

3. E ono tausaga ‘e te lūlū ai saito i lou fanua, e ono tausaga ‘e te teuteu ai lou tōvine, ma fa‘aputu ai ona fua.

4. A o le fitu o tausaga e fai ma sapati lea e mapu ai le lau‘ele‘ele, o le sapati i le ALI‘I; ‘aua ‘e te lūlū ai ni saito i lou fanua, ‘aua fo‘i ‘e te teuteu ai lou tōvine.

5. O mea e tutupu fua nai lau seleselegāsaito, ‘aua ‘e te seleseleina ‘aua fo‘i ‘e te tau ni fua o lou vine ‘ua lē teua; o le tausaga lea o mapu ai le lau‘ele‘ele.

6. O le sapati o le lau‘ele‘ele e fai lea ma mea e ‘ai ma ‘outou, o oe ma lau ‘au‘auna tane, ma lau ‘au‘auna fafine, ma lē ‘ua fai lau galuega i le totogi, ‘atoa ma le tagata ‘ese o lo‘o āumau ‘iā te oe;

7. ma au manu fanua ‘atoa ma manu o le vao o i lou nu‘u, e fai ma mea o ‘ai o mea uma e tutupu ai.

O le Tausaga o le Iupelī

8. ‘Ia e faitauina tausaga fa‘asapati e fitu, e fitu ni fitu o tausaga; o le ‘ato‘atoa fo‘i o tausaga fa‘asapati e fitu, e fagafulu ma le iva ia tausaga.

9. ‘Ona ili ai lea o le pū ma le leo tele i le aso e sefulu o le fituga masina, i le aso o le togiola, ‘ia ‘outou ili ai le pū i lo ‘outou nu‘u uma lava.

10. ‘Ia ‘outou fa‘asāina le tausaga e limagafulu, ma tala‘i ai le sa‘olotoga i lo ‘outou nu‘u i ē nonofo ai uma lava; e fai lea ma iupelī ‘iā te ‘outou, ma ‘ia ‘outou toe fo‘i atu ta‘ito‘atasi i lona lava fanua, ‘ia ‘outou toe fo‘i atu fo‘i ta‘ito‘atasi i lona lava ‘āiga.

11. O le tausaga e limagafulu e fai lea ma iupelī ‘iā te ‘outou; ‘aua tou te lūlū ai ni saito, pe selesele ai mea e tutupu fua, pe tau ai ni fua o lou vine ‘ua lē teua.

12. Auā o le iupelī lea; e pa‘ia lava ‘iā te ‘outou; o mea e tutupu ai i le fanua ‘ia ‘outou ‘a‘ai ai.

13. O le tausaga fo‘i o lea iupelī e toe fo‘i atu ai ‘outou e ta‘ito‘atasi i lona lava fanua.

14. ‘Āfai fo‘i ‘e te fa‘atau atu se mea i lē lua te tuā‘oi, pe fa‘atau mai se mea ai le lima o lē lua te tuā‘oi, ‘aua tou te fa‘asauā le tasi i le tasi.

15. E tusa ma le faitau o tausaga talu le iupelī ‘ia e fa‘atau mai ai i lē lua te tuā‘oi, e tusa fo‘i ma le faitau o tausaga e fua mai ai, ‘ia fa‘atau mai ai o ia ‘iā te oe;

16. e tusa ma le tele o tausaga ‘ia e fa‘atele ai lona tau, e tusa fo‘i ma le itiiti o tausaga ‘ia e fa‘aitiiti ai lona tau; auā e tusa ma le faitau o fuata e fa‘atau mai e ia ‘iā te oe.

17. ‘Aua lava tou te fa‘asauā le tasi i le tasi; a ‘ia e mata‘u i lou Atua; auā o a‘u o le ALI‘I lo ‘outou Atua.

O Fa‘afitauli o le Fitu Tausaga

18. ‘Ia ‘outou faia fo‘i a‘u tulafono, ma tausiusi i a‘u fa‘amasinoga, ma fai ai; tou te nonofo ai i le nu‘u ma le filemū.

19. E fua mai fo‘i le fanua i ona fua, tou te ‘a‘ai ai, ma mā‘o‘ona ai, ma nonofo ai ma le filemū.

20. ‘Āfai fo‘i tou te fai mai, O a mea matou te ‘a‘ai ai i le tausaga e fitu? fa‘auta, matou te lūlūina ni saito, pe fa‘aputu ai ni a matou mea e tutupu.

21. ‘Ou te pule atu le manuia ‘iā te ‘outou i le ono o tausaga, ‘ona fua mai ai lea o ona fua e tatau ma tausaga e tolu.

22. Tou te lūlūina saito i lona valu o tausaga, ma ‘a‘ai pea lava i mea tuai se‘ia o‘o lava i lona iva o tausaga; se‘ia matua ni ona fua tou te ‘a‘ai pea lava i mea tuai.

O Tulafono o Fanua

23. E lē fa‘atauina le fanua, ‘ia fa‘atō; auā e o‘u lava le fanua; auā o tagata ‘ese ‘outou ma e āumau ‘iā te a‘u.

24. O le nu‘u uma e fai mo ‘outou, ‘ia ‘outou tu‘u atu ‘ia toe fa‘atauina le fanua.

25. ‘Āfai ‘ua o‘o ‘ina mativa lou uso, ma ‘ua fa‘atauina atu e ia sona fasi fanua, ‘āfai fo‘i ‘ua alu ane se tasi o lona ‘āiga e toe fa‘atau mai ai, ‘ona toe fa‘atauina mai ai lea o ia le mea na fa‘atauina atu e lona uso.

26. ‘Āfai ‘ua lē o ‘iā te ia se tasi e toe fa‘atauina mai, a ‘ua maua e ia lava ni mea e tusa ma le toe fa‘atau mai o le fanua;

27. ‘ona faitau lea o ia o tausaga o lana fa‘atau, ma toe avane ai o mea o totoe i le tagata na ia fa‘atau atu ai; ‘ona fo‘i atu lea o ia i lona fanua.

28. ‘Ae ‘āfai ‘ua lē maua ni mea e lava ai ‘ia toe fa‘afo‘i mai ‘iā te ia, ‘ona tumau pea ai lea o le mea sa fa‘atauina i le tagata na fa‘atau mai ai, ‘ina se‘ia o‘o i le tausaga o le iupelī; ‘ona tu‘uina atu ai lea pe a o‘o i le iupelī, ‘ona toe fo‘i atu ai lea o ia i lona lava tofi.

29. ‘Āfai fo‘i ‘ua fa‘atauina atu se tasi se fale o i le ‘a‘ai ‘ua i le loto ‘olo, e mafaia lava ‘iā te ia ‘ona toe fa‘atau mai ai i lea tausaga ‘atoa na ia fa‘atauina atu ai; na te mafaia lava ‘ona toe fa‘atau mai ai manū o le‘i ‘atoa le tausaga.

30. ‘Āfai fo‘i ‘ua lē toe fa‘atauina mai ai ‘ina o le‘i ‘atoa le tausaga, ‘ona tumau pea ai lea o le fale o i le ‘a‘ai ‘ua i le loto ‘olo i le tagata na fa‘atauina mai ai e au tupulaga; e lē tu‘uina atu lea pe a o‘o i le iupelī.

31. A o fale o i faoa ‘a‘ai ‘ua lē si‘omia i se ‘olo, e ta‘ua ia e pei o fanua i tua; e mafai ‘ona toe fa‘atau mai ai, e tu‘uina atu fo‘i ia pe a o‘o i le iupelī.

32. ‘Ae peita‘i ane o ‘a‘ai o sa Levī, o fale o i ‘a‘ai i le latou fanua, e mafaia lava ‘ona toe fa‘atau mai e sa Levī i aso uma.

33. A fa‘atau ai fo‘i e se tasi se mea a sa Levī, ‘ona tu‘uina atu ai lea pe a o‘o i le iupelī o le fale sa fa‘atauina, o le ‘a‘ai fo‘i ‘ua fai māna; auā o fale i ‘a‘ai a sa Levī o latou lava ia i le fānauga a Isaraelu.

34. A o fanua i tuāpā o a latou ‘a‘ai e lē mafa‘atauina ia; auā o lo latou lava lea e fa‘avavau.

O ‘Aitalafu a Tagata Matitiva

35. ‘Āfai fo‘i ‘ua o‘o ‘ina mativa lou uso, ‘ua na lē toe lavā se mea; ‘ona o fesoasoani ai lea ‘iā te ia, e ui lava o ia o le tagata ‘ese ma le āumau; ‘ina ‘ia nofo lava o ia fa‘atasi ma oe.

36. ‘Aua ‘e te talia mai ‘iā te ia se totogi, po o se mea o fa‘asili; a ‘ia e mata‘u i lou Atua ‘ina ‘ia nofo lava lou uso fa‘atasi ma oe.

37. ‘Aua ‘e te avatu ‘iā te ia au tupe e maua ai ni ‘ona tupu; ‘aua fo‘i ‘e te avatu ‘iā te ia au mea e ‘ai ‘ina ‘ia toe maua mai se mea e fa‘asili.

38. O a‘u o le ALI‘I lo ‘outou Atua, o lē na ‘aumai ‘iā te ‘outou nai le nu‘u o Aikupito e foa‘i atu ai ‘iā te ‘outou le nu‘u o Kanana; ‘ina ‘ia fai a‘u mo ‘outou Atua.

O le Fa‘asa‘olotoga o Pologa

39. ‘Āfai fo‘i ‘ua o‘o ‘ina mativa lou uso o lo‘o nofo fa‘atasi ma oe, ‘ua na fa‘atauina o ia e ia ‘iā te oe, ‘aua ‘e te fa‘apologa ‘iā te ia e fai le galuega a le pologa.

40. A ‘ia i ai o ia ‘iā te oe, e pei o lē ‘ua galue i le totogi, po o sē āumau, e ‘au‘auna atu fo‘i o ia ‘iā te oe, se‘ia o‘o i le tausaga o le iupelī;

41. ‘ona alu ‘ese ai lea o ia ‘iā te oe, o ia ‘atoa ma ana fānau fa‘atasi ma ia, e fo‘i atu fo‘i o ia i lona lava ‘āiga, ma le fanua o ona tamā e fo‘i atu ai lava o ia.

42. Auā o a‘u ‘au‘auna i latou na ‘ou ‘aumaia nai le nu‘u o Aikupito; e lē fa‘atauina i latou e fai ma pologa.

43. ‘Aua ‘e te pule ‘iā te ia ma fa‘asauā, a ‘ia e mata‘u i lou Atua.

44. O ou pologa tane ma ou pologa fafine, mai nu‘u ‘ese lava ia, o ē vagavagai ‘iā te ‘outou, tou te fa‘atau mai i latou, o pologa tane, ma pologa fafine.

45. O fānau fo‘i a tagata ‘ese, o ē ‘ua āumau ‘iā te ‘outou, tou te fa‘atau mai ai ni o latou, ‘atoa ma ni o latou ‘āiga o ‘iā te ‘outou o ē na fānanau mai i lo ‘outou nu‘u; e fai fo‘i i latou mo ‘outou.

46. Tou te tofia fo‘i i latou ‘iā ‘outou fānau pe a mavae atu ‘outou e fai mo latou tofi; e fai i latou ma pologa ‘iā te ‘outou e fa‘avavau; ‘ae peita‘i o ‘outou uso o le fānauga a Isaraelu, ‘aua tou te pule fa‘asauā le tasi i le tasi.

47. ‘Āfai fo‘i e o‘o ‘ina mau‘oa se tagata ‘ese, po o sē āumau o lo‘o nofo fa‘atasi ma oe, a o lou uso o lo‘o nofo fa‘atasi ma ia, ‘ua o‘o ‘ina mativa, ‘ua na fa‘atauina atu fo‘i o ia e ia i le tagata ‘ese, po o lē āumau o lo‘o nofo fa‘atasi ma oe, po so le fānau a le ‘āiga o le tagata ‘ese;

48. a uma ‘ona fa‘atauina o ia e mafai ‘ona toe fa‘atauina mai; e mafai sona uso ‘ona toe fa‘atauina mai o ia;

49. e mafai lava e le uso o lona tamā, po o le atali‘i o le uso o lona tamā ‘ona toe fa‘atauina mai o ia; e mafai fo‘i e se tasi o lona lava ‘āiga ‘ona toe fa‘atauina mai o ia; o ia fo‘i lava pe a mafai ‘iā te ia, ia toe fa‘atau o ia ‘iā te ia.

50. La te faitau fo‘i ma lē na fa‘atau ‘iā te ia talu le tausaga na fa‘atauina ai o ia ‘iā te ia e o‘o lava i le tausaga o le iupelī; o tupe fo‘i o lana fa‘atau ‘ia fa‘atatauina i le faitau o tausaga, e pei o tausaga o lē ‘ua galue i le totogi e fa‘apea lava ‘ona fai ‘iā te ia.

51. A ‘ua tele tausaga o totoe, ‘ia fa‘atatau i ai le tau o lona toe fa‘atauina mai e toe avane ai tupe na fa‘atauina ai o ia.

52. ‘Āfai fo‘i ‘ua totoe na o nai tausaga itiiti ‘ina se‘ia o‘o i le tausaga o le iupelī, ‘ona la faitau ai lea ma ia, e fa‘atatau i ona tausaga e toe avane ai e ia le tau o lona fa‘atauina mai.

53. E ‘iā te ia o ia e pei o sē ‘ua galue i le totogi i lea tausaga ma lea tausaga; ‘aua le pule o ia ‘iā te ia ma le fa‘asauā i ou luma.

54. ‘Āfai fo‘i ‘ua lē toe fa‘atauina mai o ia i nei tausaga ‘ona alu ‘ese ai lea o ia i le tausaga o le iupelī, o ia ‘atoa ma ana fānau fa‘atasi ma ia.

55. Auā o a‘u ‘au‘auna le fānauga a Isaraelu, o a‘u ‘au‘auna lava i latou na ‘ou ‘aumaia mai le nu‘u o Aikupito: O a‘u o le ALI‘I lo ‘outou Atua.