Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22
  23. 23
  24. 24
  25. 25
  26. 26
  27. 27
  28. 28
  29. 29
  30. 30
  31. 31

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Faataoto 9 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Amio a le Poto

1. O le poto ‘ua faia e ia lona fale; ‘ua ia talai ona pou e fitu.

2. ‘Ua na fasia ana manu; ‘ua na suia lana uaina;‘ua na laulau atu fo‘i mea i lana la‘o‘ai.

3. ‘Ua ia ‘auina atu lona galu teine;‘ua tala‘i i mea maualuluga o le ‘a‘ai,

4. “‘Ai se faigofie, ‘ia afe mai o ia ‘i‘inei;”o lē ‘ua leai sona mafaufau, ‘ua ia fa‘apea atu i ai,

5. “Ō mai ia, ‘inā ‘a‘ai la‘u areto ma inu i la‘u uaina ‘ua ‘ou suia.

6. ‘Ia ‘outou tu‘ulafoa‘i atu i ē vālelea, tou te ola ai,ma ‘ia ‘outou ui atu i le ala e atamai ai.”

7. O lē na te a‘oa‘i atu i lē tauemu e maua o ia le fa‘amāina;ma lē la te finau ma le tagata amio leaga e maua e ia le ila.

8. ‘Aua ne‘i a‘oa‘i atu i le tauemu, ne‘i ‘inosia oe e ia;a‘oa‘i atu i lē ‘ua poto, ‘ona alofa mai lea o ia ‘iā te oe.

9. A‘oa‘o atu i lē ‘ua poto e atili poto ai o ia;a‘oa‘o atu i lē ‘ua amiotonu e tupu ai pea lona poto.

10. O le mata‘u i le ALI‘I, o le amataga o le poto lea;‘ia iloa fo‘i lē Pa‘ia, o le atamai lava lea.

11. Auā o a‘u e fa‘ateleina ai ou aso;e fa‘aopoopoina ai fo‘i tausaga i lou olaga.

12. ‘Āfai ‘e te poto mo oe lava ‘e te poto ai;‘āfai ‘e te tauemu, na o oe lava e nofo sala ai.

O le tu a lē ‘ua Valea

13. O le fafine valea, ‘ua leoleoā lava ia,e faigofie lava o ia, na te lē iloa se mea.

14. ‘Ua nofo o ia i le faitoto‘a o lona fale,i luga lava o le nofoa i mea maualuga i le ‘a‘ai;

15. ‘ina ‘ia vala‘au i ē ui ane i le ala, o ē sāvavali tonu i o latou ala.

16. “O sē faigofie, ‘ia afe mai o ia ‘i‘inei;”o lē ‘ua leai sona mafaufau, ‘ua ia fa‘apea atu i ai,

17. “E suamalie le vai ‘ua gaoia, e manogi fo‘i le areto ‘ua natia.”

18. A ‘ua lē iloa e ia o i lea mea agaga o ē ‘ua oti;‘ua i mea maulalo o seoli ē ‘ua vala‘auina e ia.#