Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Faamasino 11 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Tala ‘iā Iefata ma lana Tautō

1. O Iefata le Kiliata, o le toa malosi lava ia, o le tama a le fafine talitane, na fānaua Iefata e Kiliata.

2. Na fānau mai le avā a Kiliata o tama tane ‘iā te ia; ‘ua matutua tama tane a le fafine, ‘ona latou tulia lea o Iefata, ma latou fai atu ‘iā te ia, “‘E te lē maua se tofi i le ‘āiga o lo matou tamā, auā o oe le tama a le fafine ‘ese.”

3. ‘Ona sola ‘ese ai lea o Iefata i ona uso, ‘ua nofo i le nu‘u o Topa; ‘ona fa‘apotopoto atu ai lea ‘iā Iefata o tagata fa‘atauva‘a, ‘ua latou feoa‘i ma ia.

4. ‘Ua o‘o i ona aso na tau ai le fānauga a Amoni ma Isaraelu.

5. ‘Ua o‘o ‘ina a tau le fānauga a Amoni ma Isaraelu, ‘ona ō atu lea o toeaina o Kiliata e ‘a‘ami ‘iā Iefata i le nu‘u o Topa.

6. ‘Ua latou fai atu ‘iā Iefata, “Maliu mai ia, ‘inā fai oe ma ali‘i e ‘avea ‘au ‘iā i matou, ‘ina ‘ia tatou tau ma le fānauga a Amoni.”

7. A ‘ua fai mai Iefata i toeaina o Kiriata, “E lē na ‘outou ‘ino‘ino ‘ea ‘iā te a‘u, ma tuli ‘iā te a‘u a‘i le fale o lo‘u tamā; o le a fo‘i le mea ‘ua ‘outou ō mai ai nei ‘iā te a‘u ‘ina o tigāina ‘outou.”

8. ‘Ona fai atu lea o toeaina o Kiliata ‘iā Iefata, “O le mea lava lea ‘ua matou toe fa‘asaga mai ai ‘iā te oe, tatou te maliu ma i matou, ma e tau ma le fānauga a Amoni, ‘ona e fai lea ma ali‘i sili i ē nonofo uma lava i Kiliata.”

9. ‘Ona fai mai lea o Iefata i toeaina o Kiliata, “‘Āfai tatou te fo‘i ma ‘outou e tau ma le fānauga a Amoni, a foa‘iina mai fo‘i i latou ‘iā te a‘u e le ALI‘I, e faia ‘ea a‘u ma ali‘i sili ‘iā te ‘outou?”

10. ‘Ua fai atu toeaina o Kiliata ‘iā Iefata, “E fa‘afofoga mai le ALI‘I ‘iā i tatou, pe ‘āfai matou te lē faia e tusa ma lau fetalaiga.”

11. ‘Ona ō lea o Iefata ma toeaina o Kiliata; ‘ona tofia lea o ia e le nu‘u e fai ma ali‘i sili ma ‘ave ‘au ‘iā i latou. ‘Ua fai ane e Iefata ana ‘upu uma i luma o le ALI‘I i Mesepa.

12. ‘Ona ‘auina atu lea e Iefata o le sāvali i le tupu o le fānauga a Amoni, ‘ua fa‘apea, “Se a se mea o i ai ‘iā te i tāua ma a‘u, ‘ina ‘ua e sau ‘iā te a‘u e tau i lo‘u lava lau‘ele‘ele?”

13. ‘Ua fai mai le tupu o le fānauga a Amoni i le sāvali a Iefata, “Auā ‘ua faoa e Isaraelu lo‘u lau‘ele‘ele i lona alu a‘e i Aikupito, e pau mai i Arinona e pau atu i Iapoka, a e o‘o atu i Ioritana; o lenei, ‘iā toe tu‘u mai ma le filemū.”

14. ‘Ona toe ‘a‘auina atu ai lea e Iefata o le sāvali i le tupu o le fānauga a Amoni,

15. ‘ua fai atu ‘iā te ia, “O lo‘o fa‘apea mai Iefata: E le‘i faoa lava e Isaraelu le lau‘ele‘ele o Moapi, ma le lau‘ele‘ele o le fānauga a Amoni;

16. auā na a‘e mai Isaraelu i Aikupito, ma ui ane i le vao, e o‘o i le sami Ulaula; ‘ua o‘o atu i Katesa.

17. ‘Ona ‘a‘auina atu lea e Isaraelu o le sāvali i le tupu o Etoma, o lo‘o fa‘apea, ‘Se‘i ‘ou ui ane i lou nu‘u.’ ‘Ae lē fa‘alogo mai le tupu o Etoma, na ‘a‘auina atu fo‘i nisi i le tupu o Moapi, ‘ae lē mafai o ia; ‘ona nofo ai lea o Isaraelu i Katesa.

18. ‘Ona latou ui atu lea ma latou fa‘ata‘amilo i le nu‘u o Etoma ma le nu‘u o Moapi; na latou o‘o atu ai i le mea e alu a‘e ai le la i le nu‘u o Moapi, ma latou tolauapi i le la itū o Arinona, ‘ae le‘i sopo‘ia le tuā‘oi o Moapi; auā o Arinona o le tuā‘oi lea o Moapi.

19. ‘Ona ‘a‘auina lea e Isaraelu o le savali ‘iā Sekono le tupu o sa Amorī, le tupu a Hesepona, ‘ua fa‘apea atu ai Isaraelu ‘iā te ia, ‘Se‘i ‘ou ui ane i lou lau‘ele‘ele e o‘o atu ai i lo‘u nu‘u.’

20. ‘Ae le‘i talia e Sekono le ‘upu a Isaraelu, ‘ina ‘ia latou ui ane i lona nu‘u; ‘ua fa‘apotopoto fo‘i e Sekono i lona nu‘u uma lava, ‘ua tolauapi i Iaesa; ‘ona latou tau ai lea ma Isaraelu.

21. ‘Ona tu‘uina atu lea e le ALI‘I le Atua o Isaraelu o Sekono ma, lona nu‘u uma i le lima o Isaraelu, ‘ua latou fafasi ‘iā i latou; na maua fo‘i e Isaraelu le nu‘u uma lava o sa Amorī o ē sa nonofo i lea nu‘u.

22. Na latou maua i le lau‘ele‘ele uma lava o sa Amorī, e pau mai i Arinona, ‘ae pau mai i Iapoka; e pau atu i le vao, e o‘o atu i Ioritana.

23. O lenei, o le ALI‘I le Atua o Isaraelu na ia tuli ‘ese atu i sa Amorī a‘i luma o lona nu‘u o Isaraelu, ‘ae fai ‘ea mo oe?

24. O le mea e avane ai e Kimosa lou atua ‘iā te oe, ‘e te lē tāofia ‘ea mo oe, o mea uma fo‘i e ‘aumai ai e le ALI‘I lo matou Atua mo i matou, matou te tāofia lava, mo i matou.

25. O lenei pe sili ‘ea oe ‘iā Palako le atali‘i o Seporu, le tupu o Moapi pe na fai ‘ea e ia se finauga ma Isaraelu? pe na tau ‘ea ia se tau‘a ma i latou,

26. a o nofo Isaraelu i Hesepona ma ona faoa ‘a‘ai, ma Aroeru ma ona faoa ‘a‘ai, ma ‘a‘ai uma e lata ane i Arinona, e tolu galau ona tausaga? Se a le mea na ‘outou le fao ai i ona po ia?

27. O a‘u fo‘i, ‘ou te le‘i agasala atu ‘iā te oe; a o oe, ‘ua e agaleaga mai ‘iā te a‘u, ‘ina ‘ua si‘i mai le tau‘a ‘iā te a‘u; o le ALI‘I le fa‘amasino, ‘ia fa‘amasino e ia i lenei aso i le fānauga a Isaraelu ma le fānauga a Amoni.”

28. A ‘ua lē fa‘alogo mai le tupu o le fānauga a Amoni i ‘upu a Iefata na ia molia ‘iā te ia.

O le Tautoga a Iefata

29. ‘Ua o‘o ‘iā Iefata le Agaga, o le ALI‘I, ‘ona alu ane lea o ia i Kiliata ma Manase, ‘ua ia alu ane fo‘i i Mesepa i Kiliata, ‘ona alu ane lea o ia nai Mesepa i Kiliata i le fānauga a Amoni.

30. ‘Ona faia lea e Iefata le tautō i le ALI‘I, o lo‘o fa‘apea, “‘Āfai ‘e te tu‘una mai lava le fānauga a Amoni i lo‘u lima;

31. ‘ona fai lea mo le ALI‘I o sē na te ulufafo i faitoto‘a o lo‘u fale e fa‘afetaia‘i ‘iā te a‘u i lo‘u fo‘i atu ma le manuia nai le fānauga a Amoni; pe ‘ou te fai ai le taulaga mū.”

32. ‘Ona alu ane lea o Iefata i le fānauga a Amoni e tau ma i latou; ‘ua tu‘uina atu fo‘i i latou e le ALI‘I i lona lima.

33. ‘Ua ia fasia i latou, e āfua mai i Aroeru, e o‘o atu i Meniti, o ‘a‘ai e luafulu, e o‘o atu lava i Apela-karame, o le fasi e matuā tele lava; ‘ua fa‘ato‘ilaloina ai le fānauga a Amoni i luma o le fānauga a Isaraelu.

O le Afafine o Iefata

34. ‘Ona alu atu lea o Iefata i Mesepa i lona fale; fa‘auta fo‘i o lona afafine ‘ua ulufafo mai e fa‘afetaia‘i ‘iā te ia ma topa ma siva; o lona afafine e to‘atasi o ia, ‘ua leai sona atali‘i po o se afafine, ‘ua na o ia lava.

35. ‘Ua iloa atu o ia, ‘ona saei lea e ia ona ‘ofu, ‘ua fai atu, “Auē i lo‘u afafine e, ‘ua e matuā fa‘atigāina a‘u; o lo‘o ‘ua e fa‘atasi ma ē fa‘aatuatuvale ‘iā te a‘u; o a‘u fo‘i, ‘ua ‘ou tautala atu i le ALI‘I, ‘ou te lē mafai ‘ona fa‘afo‘i mai la‘u ‘upu.”

36. ‘Ona tali mai lea o ia ‘iā te ia, “Sena e, ‘ua e tautala atu ‘ea i le ALI‘I? ‘ia e faia ‘iā te a‘u e tusa ma lau nā ‘ua e fai atu ai; ‘ina ‘ua uma ‘ona taui atu e le ALI‘I ‘ona o oe i ē na ita mai ‘iā te oe o le fānauga a Amoni.”

37. ‘Ua ia fai mai fo‘i i lona tamā, “‘Ia e faia lenei mea ‘iā te a‘u; tu‘u mai ‘iā te a‘u i masina e lua, ‘ou te alu atu, ma ‘ou ifoifo i luga o mauga, ma ‘ou tagi ‘ona o lo‘u taupou, o a‘u ‘atoa ma a‘u uō.”

38. ‘Ua ia fai atu, “‘Inā, alu ia oe;” ‘ona tu‘u atu lea o ia ‘iā te ia i masina e lua; ‘ua alu atu o ia ma ana uō, ‘ua tagi ‘ona o lona taupou i luga o mauga.

39. ‘Ua o‘o ‘ina mavae o masina e lua, ‘ona fo‘i ai lea o ia i lona tamā; ‘ua ia faia ‘iā te ia lana tautō sa na tautō ai; o ia fo‘i ‘ua lē iloa se tane.‘Ona fai lea ma tu ‘iā Isaraelu,

40. O lea tausaga ma lea tausaga na o ai afafine o Isaraelu e vivi‘i i le afafine o Iefata le Kiliata e ta‘ifā aso i tausaga.