Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22
  23. 23
  24. 24
  25. 25
  26. 26
  27. 27
  28. 28
  29. 29
  30. 30
  31. 31
  32. 32
  33. 33
  34. 34
  35. 35
  36. 36
  37. 37
  38. 38
  39. 39
  40. 40

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Esoto 21 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O Tulafono i ‘Au‘auna

1. O nei ‘upu fo‘i e fa‘amasino ai, ‘e te tu‘uina atu ‘iā te i latou.

2. Pe a e fa‘atau se ‘au‘auna Eperu, e ‘au‘auna o ia ‘iā te oe i tausaga e ono; a o le fitu o tausaga, ‘e te fa‘asa‘oloto fua ‘iā te ia.

3. Pe ‘āfai na sau to‘atasi o ia, ‘ia alu fo‘i e to‘atasi; ‘ae peita‘i ‘āfai ‘ua fai avā, ‘ia ō i lā‘ua ma lana avā.

4. Pe ‘āfai na avatu e lona matai se avā ‘iā te ia, ma ‘ua fānau mai ni ona atali‘i po o afafine, ‘ia tu‘u pea i lona matai le avā ma ana fānau, ‘ua na o ia e alu ‘ese e to‘atasi.

5. Pe ‘āfai fo‘i e matuā fai ane le ‘au‘auna, “‘Ou te alofa lava i lo‘u matai, ma la‘u avā, ma la‘u fānau, ‘ou te lē alu ‘ese lava a‘u;”

6. ‘ona ta‘ita‘iina ane lea o ia e lona matai i fa‘amasino, e ta‘ita‘iina fo‘i e ia i le puipui, po o le pou o le faitoto‘a; ‘ona tui lea o lona matai i lona taliga i le au, ‘ona ‘au‘auna pea lava lea o ia ‘iā te ia.

7. ‘Ae ‘āfai e fa‘atau e se tagata i lona afafine e fai ma ‘au‘auna fafine, ‘aua le alu ‘ese ia, e pei ‘ona alu o ‘au‘auna tane.

8. ‘Āfai e leaga ia i le manatu o lona matai na faufautane ai, ‘ia tu‘u atu ‘ia toe fa‘atauina ia; e lē toe pule ia i ai ‘ona fa‘atau i se nu‘u ‘ese, auā ‘ua ia ‘ole‘ole ‘iā te ia.

9. Pe ‘āfai fo‘i na te faufautane ‘iā te ia i lona atali‘i na te faia ‘iā te ia o mea e tusa i afafine.

10. Pe ‘āfai e toe fai se tasi avā, ‘ia avatu pea lana mea e ‘ai, ma ona ‘ofu, ma le tu e tatau a le tane ma le avā.

11. Pe ‘āfai fo‘i na te lē faia o nei mea e tolu ‘iā te ia, ‘ona alu fua lava lea o ia, e lē avane ni tupe.

O Tulafono e uiga mo le Fasi Tagata

12. O lē na te fasi se tagata e oti ai o ia, ‘ia fasiotia lava o ia.

13. ‘Ae ‘āfai e le‘i lamalama o ia i ai, a ‘ua tu‘uina atu o ia e le Atua i lona lima; ‘ou te tofia mo oe se mea e sola i ai o ia.

14. ‘Ae ‘āfai e fa‘amaualuga se tagata i le tasi, ma fasioti ‘iā te ia i se togafiti, ‘e te ‘ave ‘ese lava ‘iā te ia i lo‘u fatafaitaulaga ‘ia oti o ia.

15. O sē fasi i lona tamā po o lona tinā, ‘ia fasiotia lava o ia.

16. O sē gaoi fo‘i i se tagata ma fa‘atauina o ia po ‘ua iloa o ia o lo‘o ‘iā te ia, ‘ia fasiotia lava o ia.

17. O sē fetu‘u fo‘i i lona tamā po o lona tinā, ‘ia fasiotia lava ia.

18. ‘Āfai e femisa‘i tagata, ‘ona fasi lea o le tasi i le tasi i se ma‘a po o lona lima; a le oti o ia ‘ae ta‘oto i lona moega;

19. pe a toe tula‘i o ia, ma fealualua‘i i fafo ma lona to‘oto‘o ‘ona sao lea o lē na fasi ‘iā te ia, ‘ae taui atu e ia ‘iā te ia i ona aso na ta‘oto ai ma fa‘amālōlō lava ‘iā te ia.

20. Pe ‘āfai e fasi se tagata i lana ‘au‘auna tane, po o lana ‘au‘auna fafine i le to‘oto‘o e oti loa ai o ia i lona lima, ‘ia matuā fa‘asalaina lava o ia.

21. ‘Ae peita‘i a ola ia i se aso e tasi, po o aso e lua, ‘aua le fa‘asalaina o ia; auā o ana tupe lava ia.

22. Pe ‘āfai e femisa‘i tagata, ‘ona lavea ai lea o se fafine ‘ua tō, ‘ona lē au ai lea o lana tama, ‘ae le‘i afaina ai o ia, ‘ia matuā ‘aumai lana sala e faitalia le tane a le fafine ‘ona fa‘atatau atu i ai; e avane lava e ia le totogi, e faitalia fa‘amasino.

23. ‘Ae ‘āfai e tigāina ai le fafine, ‘ia e sui atu le oti i le oti;

24. o le mata e sui a‘i le mata, o le nifo e sui a‘i le nifo, o le lima e sui a‘i le lima; o le vae e sui a‘i le vae;

25. o le mū e sui a‘i le mū; o le manu‘a e sui a‘i le manu‘a; o le tā e sui a‘i le tā.

26. Pe ‘āfai fo‘i e tā e le tagata le mata o lana ‘au‘auna tane po o le mata o lana ‘au‘auna fafine ma fa‘aleagaina ai le mata, ‘ia tu‘u sa‘oloto ‘ia te ia e sui a‘i lona mata.

27. Pe ‘āfai fo‘i e tā e ia le gutu, ‘ua pa‘ū ai le nifo o lana ‘au‘auna tane, po o le nifo o lana ‘au‘auna fafine, ‘ia tu‘u sa‘oloto ‘iā te ia e sui a‘i lona nifo.

O Tulafono i Meatotino

28. Pe ‘āfai e sua e se povi i se tane, po o se fafine e oti ai o ia, ‘ia fetogia i ma‘a ‘ia mate lea povi; ‘aua fo‘i le ‘aina lona tino, a ‘ia sao lē ana le povi.

29. ‘Ae ‘āfai ana masani lea povi ‘ona sua i aso ‘ua mavae ma ‘ua fa‘ailoa atu i lē ana le povi, ‘ae le‘i leoleoina e ia; a oti ai se tane, po o se fafine, ‘ia fetogia i ma‘a ‘ia mate lea povi, ‘ia oti fo‘i lē ana le povi.

30. ‘Ae ‘āfai e tu‘uina ‘iā te ia e ‘aumai se togiola, ‘ona avatu lea e ia se togiola, e tusa ma mea ‘atoa uma e tu‘uina atu ai ‘iā te ia.

31. ‘Āfai o se atali‘i e suatia, po o se afafine e suatia, ‘ia faia lava ‘iā te ia e tusa ma lenei fa‘amasinoga.

32. ‘Āfai e suatia e le povi se ‘au‘auna tane, po o se ‘au‘auna fafine, ‘ona avatu ai lea e ia i lona ali‘i o sekeli ario e tolugafulu, a ‘ia fetogia i ma‘a ‘ia mate le povi.

33. Pe ‘āfai fo‘i e susu‘e e se tagata se lua, pe ‘eli e se tagata se lua, ‘ae lē ufitia, ‘āfai fo‘i e pa‘ū i ai se povi, po o se asini;

34. ‘ona taui ai lea e lē ana le lua, e avatu tupe i lē ana le manu, ‘ae fai māna le manu ‘ua mate.

35. ‘Āfai fo‘i e lavea le povi a le tasi tagata i le povi a le tasi, e mate ai ia; ‘ia fa‘atauina atu le povi ola, ma ‘ia la vaeluaina tupe, ‘ia la vaeluaina fo‘i le povi ‘ua mate.

36. ‘Ae ‘āfai ‘ua iloa ‘ua masani lea povi ‘ona sua i aso ‘ua mavae, ‘ae le‘i leoleoina e lē ana le manu, ‘ona taui atu lava lea o le povi e sui a‘i le povi, ‘ae fai māna le povi ‘ua mate.