Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Eseta 4 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Fa‘anoanoaga o sa Iutā ma le Anapogi na faia e Eseta

1. ‘Ua iloa e Moretekai mea uma ‘ua faia, ‘ona saei ai lea e Moretekai ona ‘ofu ma ‘ua ‘ofu o ia i le ‘ie talatala ma le lefulefu ma alu atu i totonu o le ‘a‘ai ma ‘alaga i le ‘alaga tele ma ‘ua lotulotu.

2. ‘Ua alu atu lava o ia i luma o le faitoto‘a o le tupu, auā ‘ua sā ‘ona ulu atu i le faitoto‘a o le tupu a o ‘ofu i le ‘ie talatala.

3. O lea itū mālō fo‘i ma lea itū mālō uma na o‘o i ai le ‘upu a le tupu ma lana tulafono, ‘ua fa‘anoanoa tele ai sa Iutā, ‘ina ‘ua anapogi ma fētāgisi ma tagitu‘i; ‘ua fofola fo‘i e le to‘atele o latou moega i ‘ie talatala ma le lefulefu.

4. ‘Ona ō atu lea o le galu teine o Eseta ma ana eunuka, ma latou ta‘u atu ai ‘iā te ia. ‘Ona matuā tigā ai lea o le masiofo; ‘ua ia avatu fo‘i ‘ofu e ‘ofu ai Moretekai, ma ‘ia ‘ave ‘ese lona ‘ie talatala ‘iā te ia; ‘ae le‘i talia e ia.

5. ‘Ona vala‘au atu lea e Eseta ‘iā Hatako, o le tasi eunuka a le tupu, lē na ia tofia mo ia ma na tu‘uina atu ‘iā te ia le fe‘au ‘iā Moretekai ‘ia iloa pe se a lenā? ‘ona o le a fo‘i?

6. ‘Ona alu atu ai lea o Hatako ‘iā Moretekai i le malae o le ‘a‘ai sa i luma o le faitoto‘a o le tupu.

7. ‘Ona fa‘ailoa mai lea e Moretekai ‘iā te ia o mea uma ‘ua o‘o ‘iā te ia, ma le tala tonu i le ario na fai atu ai Hamanu na te fuaina atu i mea e teu ai ‘oloa a le tupu ‘ona o sa Iutā, ‘ina ‘ia fano i latou.

8. Na ia ‘aumaia fo‘i ‘iā te ia le ata o le tusi o le tulafono na avatua mai Susana ‘ia fa‘aumatia i latou, ‘ina ‘ia fa‘aali atu ai ‘iā Eseta, ma ta‘u atu ‘iā te ia, ma fai atu ‘iā te ia ‘ia alu atu o ia i le tupu, e ‘ai‘oi atu ‘iā te ia, ma fa‘atoga atu ‘iā te ia mo lona nu‘u.

9. ‘Ona sau lea o Hatako, ma ta‘u mai ‘iā Eseta ‘upu Moretekai.

10. ‘Ona tali atu lea Eseta ‘iā Hatako, ma na tu‘uina atu ‘iā te ia le fe‘au ‘iā Moretekai,

11. ‘ua fa‘apea, “‘Ua iloa e ‘au‘auna uma a le tupu, ma tagata o itū mālō o le tupu, ai se tane po o se fafine e alu atu i le tupu i le lotoā i totonu, a o le‘i ‘amia, e tasi lana tulafono, e ‘oti o ia; ‘ua na o lē e fa‘aloaloa mai i ai e le tupu le to‘oto‘o auro e ola ai o ia. O a‘u fo‘i ‘ua lē ‘amia a‘u e alu i le tupu i aso ia e tolu sefulu.”

12. ‘Ona latou ta‘u atu lea ‘iā Moretekai o ‘upu a Eseta.

13. ‘Ona fai mai lea o Moretekai ‘ia tali atu ‘iā Eseta, “Ne‘i e manatu i lou loto, ‘ina ‘ua ō i ai i le ‘āiga o le tupu, e fa‘asaoina ai oe ai sa Iutā uma.

14. Auā ‘āfai ‘e te matuā fa‘alologo i nei ona po, e tupu mai le tu‘usaunoaina ma le lavea‘iina o sa Iutā mai se tasi mea; a o oe ma le ‘āiga o lou tamā e fano ‘outou; e iloa fo‘i e ai po ‘ua fai oe ma masiofo ‘ona o se aso fa‘apenei?”

15. ‘Ona fai atu lea o Eseta, ‘ia tali atu ‘iā Moretekai,

16. “Alu ia oe, ‘ia e fa‘apotopoto i sa Iutā uma e o i ai i Susana, ma ‘ia anapopogi ‘outou ‘ona o a‘u, ‘aua fo‘i ne‘i ‘outou ‘a‘ai, ‘aua fo‘i le inu i aso e tolu i le po ma le ao; o a‘u fo‘i, ma lo‘u galu teine matou te anapopogi fa‘apenā; e fa‘apenā fo‘i ‘ona ‘ou alu atu ai i le tupu o le mea e lē tusa ma le tulafono; ‘āfai ‘ou te oti ai, oti ai pea ia.”

17. ‘Ona alu ai lea o Moretekai, ma na faia o mea uma e pei ‘ona poloa‘i atu ai e Eseta ‘iā te ia.

O le Tatalo a Moretekai

18. ‘Ua taumanatunatu Moretekai i galuega mamana a le Ali‘i ‘ona tatalo ai lea, ‘ua fa‘apea atu:

19. Le Ali‘i e, le Ali‘i e, le Tupu, le Ali‘i o le lalolagi uma, ‘ua i lau pule o mea uma lava, a‘e finagalo e fa‘aola ‘iā Isaraelu e leai sē na te mafai ‘ona tete‘e atu ‘iā te oe.

20. O oe lava na e faia le lagi ma le lalolagi ma mea ofoofogia uma lo‘o i lalo o le lagi.

21. O oe o le Ali‘i o mea uma, e leai sē na te mafai ‘ona fa‘atu‘i‘ese ‘iā te oe le Ali‘i.

22. ‘Ua e silafia mea uma. ‘Ua e silafia lava, le Ali‘i e, e lē o le fa‘asausili po o le fa‘amaualuga, po o le mimitavale ‘ua ‘ou faia ai lenei mea, o lo‘u musu i punou ifo i luma o le tagata fa‘amaualuga o Hamanu. ‘Ou te sogi lava i ona alofivae pe ana mafai ai ‘ona fa‘aolaina Isaraelu!

23. ‘Ae peita‘i ‘ua ‘ou faia lea mea ‘ina ne‘i ‘ou fa‘asili le vi‘iga o le tagata i lo o le vi‘iga o le Atua; ‘ua na o lugā.

24. O lenei, le Ali‘i e, le Atua, le Tupu, le Atua o Aperaamo, ‘ia e fa‘asao i lou nu‘u. Auā ‘ua latou tausā‘ili e fa‘aumatia o i matou, ‘ua latou taupulepule e fa‘afano lou tofi na ‘iā te oe mai le amataga.

25. ‘Aua ne‘i tu‘ulafoa‘i lou lava tofi, o lē na e lavea‘i nai le nu‘u o Aikupito.

26. ‘Ia e fa‘afofoga i la‘u tatalo ma alofa i lou lava tofi; ‘ia liliu lo matou fa‘anoanoa i le fiafia; ‘ina ‘ia matou ola ma vivi‘i atu i lou suafa, le Ali‘i e; ‘aua ne‘i e fa‘aumatia le gutu o ē vivi‘i atu ‘iā te oe.

27. O Isaraelu uma lava ‘ua latou ‘alalaga fo‘i ma le ‘alaga tele, auā o le oti ‘ua i luma o o latou mata.

O le Tatalo a Eseta

28. O Eseta fo‘i le masiofo, na ia sulu atu i le Ali‘i ma le atuatuvale i mea a tutupu.

29. Na ia tō ‘ese ona la‘ei matagofie ma fa‘a‘ofu i ‘ofu o le fa‘anoanoa ma le fa‘avauvau. ‘Ua na tu‘u le u‘u manogi tau tele, a ‘ua na fa‘ae‘e i lona ulu o lefulefu ma ‘otaota. ‘Ua na matua fa‘amaulaloina lona tino, o itūtino fo‘i sa ia fiafia e teu, ‘ua na ufitia i lona foga ‘ua filia fa‘atasi.

30. ‘Ua tatalo fo‘i o ia i le Ali‘i le Atua o Isaraelu, ‘ua fa‘apea atu:

31. Lo‘u Ali‘i e, o oe to‘atasi o lo matou Tupu! ‘Inā fesoasoani mai ia ‘iā te a‘u, ‘ua to‘atasi lava a‘u, ‘ua na o oe lava lē fesoasoani mai, auā ‘ua i ‘ou lava lima lo‘u i‘uga.

32. Talu ‘ona ‘ou fānau mai, ‘ua ‘ou fa‘alogo i lo matou ‘āiga, o oe lava, le Ali‘i e, ‘ua e filifilia Isaraelu mai nu‘u uma, ma o matou tamā mai o latou tua‘ā e fai i latou mou tofi fa‘avavau; ‘ua e faia fo‘i o mea uma lava na e folafola atu ai ‘iā te i latou.

33. Na matou agasala i ou luma, o lea ‘ua e tu‘uina atu ai i matou i lima o o matou fili.

34. ‘Ina ‘ua matou vivi‘i atu i o latou atua. Le Ali‘i e, ‘ua e amiotonu lava.

35. ‘Ua le lavā la matou nofo pologa, ‘ua ‘o‘ona lava,

36. a ‘ua latou osi feagaiga ma o latou atua ‘ia tineia ai le tulafono na tulei mai i lou fofoga, ma fa‘aumatia lou tofi ‘ina ‘ia punitia gutu o ē vivi‘i atu ‘iā te oe, ma fa‘amalepeina

37. lou fatafaitaulaga ma le mamalu o lou maota; ‘ina ‘ia matala ai fo‘i le gutu o nu‘u ‘ese e vivi‘i atu ai i o latou tupua, ma saga fa‘asilisili pea se tupu ‘augavale.

38. Le Ali‘i e, ‘aua ne‘i e tu‘uina atu lou to‘oto‘o i ē ‘ua leai lava so latou ola. ‘Aua ne‘i latou tauemu mai i lo matou fanoga. ‘Ia e fa‘afo‘i atu ‘iā te i latou lo latou mafaufauga leaga; ‘ia fai fo‘i ma fa‘aa‘oa‘oga le tagata na mafua ai lea mea leaga.

39. Le Ali‘i e, ‘ia e manatua lava ma e fa‘aalia oe i le aso o lo matou puapuagā! A o a‘u nei, ‘ia e foa‘i mai ‘iā te a‘u se loto tele, o oe le Tupu o atua uma, le Ali‘i sili o ē pule uma lava!

40. ‘Ia e tu‘uina mai ni ‘upu malie i lo‘u gutu pe a ma fesagai ma le leona, ma fa‘aliliu lona loto ‘ina ‘ia ‘ino‘ino i lo matou fili ma fa‘afano ‘iā te ia ‘atoa ma i latou uma o lo‘o ‘au ‘iā te ia.

41. A o i matou, ‘ia e lavea‘i ‘iā i matou i lou ‘a‘ao, ma fesoasoani mai ‘iā te a‘u, auā ‘ua to‘atasi lava a‘u, ‘ua na o oe lava, le Ali‘i e, lē fesoasoani mai!

42. ‘E te silafia mea uma, ‘e te silafia lava lo‘u ‘ino‘ino i le mamalu o ē amio leaga, ‘ou te ‘ino‘ino fo‘i i le moega o ē le peritomeina ‘atoa ma tagata ‘ese uma.

43. ‘E te silafia e leai sa‘u faitalia ‘ou te ‘ino‘ino i le fa‘ailoga o lo‘u tulaga mamalu ‘ua i lo‘u ulu i aso ‘ou te tu ai i luma o tagata. ‘Ou te ‘ino‘ino i ai e pei o le ‘ie o le ma‘i, ‘ou te lē ‘avea fo‘i i aso ‘ou te mālōlō ai.

44. E le‘i ‘ai fo‘i lau ‘au‘auna i le laulau o Hamanu, ‘ua lē tāua fo‘i ‘iā te ia o tausamiga o le tupu, ‘ua lē inu fo‘i e ia le uaina o taulaga i mea inu.

45. ‘Ua leai se fiafia i lau ‘au‘auna talu mai le aso na ‘aumaiina ai a‘u ‘i‘inei se‘ia o‘o i le aso, ‘ua na o oe lava ‘ua ia fiafia i ai, le Ali‘i e, le Atua o Aperaamo.

46. Le Atua e, e ou le malosi silisili i mea uma, ‘ia e fa‘afofoga i le leo o ē loto vaivai, ma fa‘aolaina i matou a‘i lima o ē amio leaga. ‘Ia e fa‘aola fo‘i ‘iā te a‘u nai lo‘u fefe.