Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Eseta 2 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

‘Ua fai Eseta ma Masiofo

1. ‘Ua mavae ia mea, ‘ua mā‘ona fo‘i le ita o le tupu o Asueru, ‘ona manatua lea e ia o Vasati ma le mea na ia faia, i le ma le tulafono na faia ‘iā te ia.

2. ‘Ona fai atu ai lea o ‘au‘auna, ē na ‘au‘auna i le tupu, “‘Ia sā‘ili‘ili mai ma le tupu o teine taupou lālelei.

3. ‘Ia tofia fo‘i e le tupu o matai i itū mālō uma o lona mālō, latou te fa‘apotopotoina teine taupou lālelei uma i Susana le maota, i le fale o fafine, ‘iā Hege le eunuka a le tupu, o lē tausi i fafine ma ‘ia avatua ‘iā te i latou mea e fa‘amamāina a‘i i latou.

4. O le teine fo‘i e fiafia i ai le tupu ‘ia ‘avea o ia ma masiofo e sui a‘i Vasati.”‘Ua lelei lea ‘upu i le manatu o le tupu, ‘ona ia faia lea fa‘apea.

5. ‘Ua i ai i Susana le maota o le tasi tagata o sa Iutā, o Moretekai lona igoa, o le atali‘i o Iairo, o le atali‘i ia o Semi, o le atali‘i ia o Kiso, o lo sa Peniaminā.

6. ‘Ua tāfea mai o ia mai Ierusalema fa‘atasi ma le tāfeaga na tāfea fa‘atasi ma Iekonia le tupu o Iuta, o lē na tāfea e Nepukanesa le tupu o Papelonia.

7. ‘Ua fai o ia ma tamā o Hatesa, o Eseta fo‘i lea, o le afafine o le uso o lona tamā, ‘ina ‘ua leai sona tamā po o sona tinā; o le teine fo‘i ‘ua lālelei lona tino ma ‘ua lālelei ona mata. ‘Ua oti lona tamā ma lona tinā, ‘ona ‘avea ai lea o ia e Moretekai e fai mōna afafine.

8. ‘Ua lagona e ia le ‘upu a le tupu ma lana tulafono, ma ‘ua fa‘apotopotoina ai teine e to‘atele i Susana le maota ‘iā Hege, ‘ona ‘avea ai lea o Eseta i le fale o le tupu ‘iā Hege, lē tausi i fafine.

9. ‘Ua lelei le teine i lona manatu, ‘ua alofaina o ia e ia; ‘ona ia vave tu‘uina atu ai lea ‘iā te ia ana mea e fa‘amamāina a‘i, ‘atoa ma mea na tofia māna, ma teine e to‘afitu ē na filifilia mai le ‘āiga o le tupu e tu‘uina atu ‘iā te ia; ‘ua ia tu‘u atu fo‘i ‘iā te ia ma lona galu teine i le mea sili i le fale o fafine.

10. E le‘i fa‘ailoa atu e Eseta lona nu‘u po o lona ‘āiga auā na fai atu e Moretekai ‘iā te ia ‘aua na te fa‘ailoa atu.

11. O lea aso ma lea aso fo‘i na fealualua‘i ai o Moretekai i luma o le lotoā o le fale o fafine ‘ina ‘ia iloa po o mālōlō Eseta; pe se a fo‘i se mea e faia ‘iā te ia.

12. Na āua‘i ‘ona solo ta‘ito‘atasi o teine i lo latou ō atu i le tupu o Asueru ‘ina ‘ua ‘ato‘atoa masina e sefulu ma le lua, e tusa ma le tulafono i fafine; auā na fa‘apea ‘ona ‘ato‘atoa ai o aso o le fa‘amamāina o i latou; o masina e ono e u‘u ai i le suāu‘u muro ma masina e ono i mea manogi ma mea e fa‘amamāina a‘i fafine.

13. ‘Ua fa‘apea fo‘i ‘ona alu atu o le teine i le tupu; na avatua ‘iā te ia mea uma na ia fai atu ai e alu ai ma ia mai le fale o fafine i le fale o le tupu.

14. O le afiafi na alu atu ai o ia, o le taeao fo‘i na toe fo‘i ai i le lua o fale o fafine ‘iā Sasekasa le eunuka a le tupu, o le leoleo i palake; na ia le toe alu atu i le tupu, vaganā ‘ona fiafia o le tupu ‘iā te ia, ma ‘ua vala‘auina lona igoa.

15. ‘Ua o‘o fo‘i ‘iā Eseta le afafine o Aviaila le uso o le tamā o Moretekai, o lē na faia o ia mōna afafine, ‘ona alu atu i le tupu, e le‘i fai atu ai o ia i se mea ‘ua na o mea na fai atu ai Hege le eunuka a le tupu, o le tausi fafine. ‘Ua alofagia fo‘i Eseta e i latou uma ē na iloa o ia.

16. ‘Ua ‘avea Eseta i le tupu o Asueru i le fale o le tupu i le sefulu o masina, o le masina lea o Tapeta, i le fitu o tausaga o lana nofoa‘iga.

17. ‘Ua sili fo‘i le mana‘o o le tupu ‘iā Eseta i fafine uma, ‘ua sili fo‘i ‘ona alofaina ma fa‘apelepeleina o ia e ia i taupou uma; ‘ona ia tu‘u atu ai lea o le paleali‘i i lona ulu ma fai o ia ma masiofo e sui a‘i Vasati.

18. ‘Ona faia lea e le tupu o le tausamiga tele ma ali‘i uma ‘ua ‘iā te ia ma ana ‘au‘auna, “O le tausamiga ‘ona o Eseta;” na ia tu‘uina atu ia mālōlō tagata o itū mālō, na ia foa‘i atu fo‘i mea alofa e pei ‘ona tatau i le tupu.

‘Ua Lavea‘i e Moretekai le Ola a le Tupu

19. ‘Ua nofo Moretekai i le faitoto‘a o le tupu, ‘ina o fa‘apotopotoina fa‘alua o taupou.

20. E le‘i fa‘ailoa atu e Eseta lona ‘āiga po o lona nu‘u; e pei ‘ona fai atu ai Moretekai ‘iā te ia; auā na faia e Eseta mea na fai atu ai Moretekai, e pei ‘ona ia faia ‘ina o tausia o ia e ia.

21. O ona po ia ‘ina o nofo Moretekai i le faitoto‘a o le tupu, na ita ai Piketano ma Tirese, o eunuka ia e to‘alua a le tupu, o ē na leoleo i le faitoto‘a, na la fia fa‘ao‘o fo‘i o la lima i le tupu o Asueru.

22. ‘Ua iloa le mea e Moretekai, ‘ona ia fa‘ailoa atu lea i le masiofo o Eseta; ‘ona ta‘u atu ai lea e Eseta i le tupu i le igoa o Moretekai.

23. ‘Ua su‘esu‘eina le mea, ‘ona iloa lea; ‘ona fa‘atautauina ai lea o i lā‘ua i le la‘au. Na tusia ai fo‘i i luma o le tupu i le tusi o tala i nofoa‘iga.