Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

2 Makapaio 3 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Fasiga o Heliotoro i le Malumalu i Ierusalema

1. O aso sa ‘ainā ai le ‘a‘ai pa‘ia ma le matuā filemū, sa matuā tausileleia pea fo‘i o tulafono ‘ona o le amio Atua o le ositaulaga o Onia ma loto ‘ua ‘ino‘ino i le leaga,

2. sa o‘o lava ‘ina manatu o tupu ma ta‘imua ‘ua tatau i lea ‘a‘ai le fa‘aaloalo tele ma ‘ua latou teuteuina le malumalu i mea alofa aupito tāua;

3. ‘ua o‘o lava ‘ina tu‘uina mai e Seluko, le tupu o Asia, a‘i ana lava ‘oloa, o mea uma sa fa‘aaogāina mo le osiga o taulaga.

4. A o Simona, o so le itū‘āiga o Peniamina, sa tofia ma ali‘i pule o le malumalu, sa tauivi o ia e fa‘atupu se leaga i le ‘a‘ai, ‘ae tete‘e atu ‘iā te ia e le ositaulaga sili.

5. ‘Ua lē mafai ‘ona ia manumālō ‘iā Onia, ‘ona alu atu lea ‘iā Apoloni, le atali‘i o Tasaia, sa ta‘ita‘i ‘au i ona po ia i Koile-Suria ma Foinie,

6. ma ‘ua tala atu ‘iā te ia ‘ua tumu le tu‘ugā‘oloa o Ierusalema i tupe e lē ma faitaulia ma ‘ua tele anoanoa‘i o ‘oloa faitele e i ai, e ‘ese lava ma mea e fa‘asino i le osiga o taulaga; i le ‘ua mafai ‘ona tu‘uina mai uma lava i le pule a le tupu.

O le ‘Auina atu o Heliotoro i Ierusalema

7. ‘Ua tala atu o Apoloni i le tupu o tupe ‘ua fa‘aalia mai ‘iā te ia, ‘ona ‘a‘amia lea e le tupu o Heliotoro sa tofia i fe‘au fa‘alemālō ma ‘ua na ‘auina atu o ia ma le poloa‘iga ‘ia la‘u mai lenā lava tupe.

8. Ma ‘ua malaga loa o Heliotoro e peiseaī o le a asiasi solo e ia ‘a‘ai o Koile-Suria ma Foinie ‘ae peita‘i o lona fia fa‘ataunu‘u lava le mana‘o o le tupu.

9. A ‘ua taunu‘u mai o ia Ierusalema ma ‘ua talia ma le agalelei i le ‘a‘ai e le ositaulaga sili, ‘ona ta‘u mai lea o le tupu na fa‘aalia ‘iā te ia ma ‘ua fa‘amatala le uiga o lana malaga ma ‘ua fesili po ‘ua tonu o mea lava ia.

10. ‘Ona fa‘amatala lea e le ositaulaga sili, o ‘oloa ia ‘ua tu‘u mai e tausi a‘i o fafine ‘ua oti a latou tane ma ē mātuaoti;

11. a o le tasi vaega o mea na ta‘ua ‘iā te ia e Simona, le tagata amio leaga, o tupe ia a Hurekanu, le atali‘i o Tovia, le tagata matuā mamalu; a o le aofa‘iga o tupe ario, o taleni e fa selau, a o le auro e lua selau taleni;

12. ma ‘ua lē mafai lava ‘ona faoa mea a ē na fa‘alagolago i le pa‘ia o lenā tulaga ma le mamalu e lē āu solia o le malumalu ‘ua fa‘aaloaloina i le lalolagi uma.

O Fuafuaga a Heliotoro e Ulufale i le Malumalu

13. A o Heliotoro, ‘ona o poloa‘iga ‘ua tu‘u mai ‘iā te ia e le tupu, sa finau malosi o ia e ao lava ‘ina la‘uina atu o tupe i le tupu.

14. O le aso na tu‘upoina ‘ua alu ai o Heliotoro i le malumalu na te faia ai se tonu.A ‘ua matuā tele le ātu i le ‘a‘ai uma.

15. A o ositaulaga ‘ua latou pa‘u‘ū faō i luma o le fatafaitaulaga, o ‘o‘ofu i o latou teuga fa‘aositaulaga ma ‘ua latou vala‘au atu i le lagi i lē ‘ua na faia le tulafono i ‘oloa ‘ua tu‘u mai e tausi, ‘ina ‘ia tausia lava e ia, ‘ia sao ai o ia ‘oloa mo ē na latou tu‘uina mai.

16. A se tasi fo‘i ‘ua na va‘ai atu i mata o le ositaulaga sili, ‘ua tigā alofa ai lona loto; auā o ona mata ‘ua sesega mai, sa fa‘aalia mai ai le fa‘anoanoa i totonu o lona loto.

17. O le atuatuvale ‘ua peiseaī ‘ua si‘omia ai o ia, ma le tetetete o lona tino sa aliali mai ai ‘iā te i latou sa va‘ava‘ai atu ‘iā te ia le fa‘anoanoa o lona loto.

18. Sa lolofi mai fo‘i nisi e to‘atele nai o latou fale, o tatalo fa‘atasi uma ‘ina ‘ia lē o‘o lea tauemuga i le mea pa‘ia.

19. Sa lolofi fo‘i fafine i auala, o ufitia o latou fatafata i le ‘ie talatala; e o‘o lava i teine sa puipuia i fale, ‘ua ō atu ni isi o i latou ‘iā Onia, o nisi ‘ua ō atu i pavali, a o nisi sa tilotilo i fa‘amalama;

20. i le sa tatalo uma lava i latou o si‘i o latou lima i le lagi;

21. auā sa tigā alofa le loto i le nofo fa‘atalitali a lenei potopotoga so‘ona vevesi ma le ositaulaga sili ‘ua o‘otia i le fa‘anoanoa tele.

E Puipuia e le Atua lana Malumalu

22. Sa latou vala‘au atu i le Atua e ona le mana uma, ‘ina ‘ia fa‘asaoina ma le ‘ato‘atoa ‘oloa na tu‘u mai e tausi mo ē ‘ua latou tu‘uina mai;

23. a o Heliotoro sa ia fa‘ao‘o lava le mea na ia fa‘atonuina, ‘ua i ai lava ia i le malumalu fa‘atasi ma ona leoleo e lata ane i le tu‘ugā‘oloa.

24. A ‘ua faia e le agaga o le Atua e ona le mana uma, sana fa‘aaliga matuā malamalama, ‘ua pa‘u‘ū ai i le ‘ele‘ele o i latou na lē fefefe ‘ona usita‘i ‘iā Heliotoro, ‘ua lailoa ai ma fefefe tele ai i latou.

25. Auā ‘ua aliali ‘iā te i latou le solofanua, ‘ua mata‘utia lē sa ti‘eti‘e i ai, ‘ua matuā matagofie fo‘i ona teuga ma ‘ua na taia Heliotoro ma le malosi lava i ona lima; a o lē sa ti‘eti‘e i ai ‘ua peiseaī ‘ua fai lona ‘au‘upega auro.

26. ‘Ua aliali mai fo‘i ma taulele‘a e to‘alua, tino malolosi, o fepulafi ma le mamalu, o ‘o‘ofu i ‘ofu matagofie; ‘ua tutū i lā‘ua i ona itū e lua ma saga sasa ‘iā te ia, e lē aunoa, i le sasaga matuā tele.

27. Fa‘afuase‘i ‘ua pa‘ū Heliotoro i le ‘ele‘ele, ‘ua si‘omia o ia i le pogisā tele ma ‘ua latou tago ‘iā te ia, fa‘ae‘e i le nofoa e fata ma tuli ‘ese ‘iā te ia.

28. O lea tagata na ulu atu i lenā lava potu e teu ai tupe ma ni ana ‘au‘auna sāvavali ma ni ona leoleo e to‘atele, ‘ua fataina o ia ma le leai se tasi e fesoasoani atu ‘iā te ia, ‘ona ‘ua aliali mai le mana o le Atua.

O le Tatalo a Onia mo Heliotoro

29. ‘Ua fa‘ata‘atiaina lava ia e le mana o le Atua, ma le lē mafai o sana ‘upu, ‘ua aunoa ma se fa‘amoemoe po o se fesoasoani.

30. A o tagata Iutaia sa latou vivi‘i atu i le Ali‘i, ‘ona ‘ua fa‘amamalu e ia lona afio‘aga; o le malumalu fo‘i, na se‘i fa‘atumuina i le mata‘u ma le vāvāō, o lenei ‘ua tumu i le fiafia ma le ‘oli‘oli ‘ona o le fa‘aaliga o le Atua e ona le mana uma.

31. ‘Ona tagi mai ai loa lea ni isi o uō a Heliotoro ‘iā Onia, ‘ia tatalo o ia i le Silisili‘ese, ‘ia foa‘iina mai le ola i lē ‘ua tali oti lava ia.

32. ‘Ua mafaufau le ositaulaga sili, ‘anei e māsalosalo le tupu na fa‘ataunu‘u se leaga e tagata Iutaia ‘iā Heliotoro, ‘ona ia momoli lea le taulaga o le olataga mo le ola o lea tagata.

33. ‘ua fai taulaga e le ositaulaga sili, ‘ona tutū mai lea ‘iā Heliotoro o taulele‘a lava ia ma o la ‘ofu sa ‘o‘ofu ai, ‘ua la fai atu ‘iā te ia, “‘Ia e fa‘afetai atu i le ositaulaga o Onia, auā ‘ua foa‘iina mai le ola ‘iā te oe e le Ali‘i ‘ona o ia.

34. A o oe ‘ua sasaina e le Atua, ‘ia e tala‘i i tagata uma mea ofoofogia ‘ua fai e le Atua i lona mana.” ‘Ua uma a la ‘upu ia, ‘ona lē toe iloa ai lea i lā‘ua.

‘Ua Vivi‘i Heliotoro i le Atua

35. A o Heliotoro ‘ua na momoli se taulaga i le Atua, ‘ua na fai fo‘i folafolaga tetele i lē ‘ua na tu‘u mai ‘iā te ia lona ola, ‘ua na fa‘afetai atu fo‘i ‘iā Onia, ‘ona ia alu lea i lana itūtau‘a ma ‘ua latou fo‘i atu i le tupu.

36. Sa molimau fo‘i o ia i tagata uma i galuega a le Atua mamalu na ia iloa i ona lava mata.

37. A ‘ua fesili e le tupu ia Heliotoro po o ai e mata aogā ‘ona toe ‘auina atu i Ierusalema, ‘ona fai atu lea,

38. “‘Āfai ‘ua i ai sou fili po o se tagata fa‘alata i lou mālō, ‘ina ‘auina atu ia o ia; ‘ona toe fo‘i mai lea o ia ‘iā te oe, ‘ua uma ‘ona sasaina o ia; pe ‘āfai lava e fa‘asaoina ai o ia, auā o lo‘o i ai lava le mana o le Atua i lenā mea.

39. Auā o lē fai lona afio‘aga i le lagi, ‘ua asiasi lava ia ma fesoasoani i lenā mea pa‘ia, na te tāina lava ma fa‘afano o i latou e ō atu ai i le fia fa‘aleagaina.”

40. O lenei, o le sa‘o lava lea o le tala ‘iā Heliotoro ma le puipuiga o le potu e teu ai tupe.