Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

1 Tupu 7 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Fale o Solomona ma mea na faia mo le fale o le Atua

1. E sefulu ma le tolu o tausaga o fai ai e Solomona lona lava fale, ‘ua ia fa‘auma ‘ona fai o lona fale uma.

2. ‘Ua ia faia fo‘i le fale o le vao o Lepanona, e tasi le selau o kupita o lona umi, e lima sefulu kupita o lona lautele, e tolu sefulu fo‘i kupita o lona maualuga; ‘ua ia fai ai i luga ō atu pou arasi e fa, o la‘au fa‘alava arasi fo‘i i luga o pou.

3. ‘Ua ufitia fo‘i i arasi i luga o la‘au fa‘alava, i luga o pou e fagafulu ma le lima, e ta‘isefulu ma le lima pou i le atu pou e tasi.

4. Sa i ai atu fa‘amalama e tolu, ‘ua fa‘afeagai lea fa‘amalama ma lea fa‘amalama i ia atu fa‘amalama e tolu.

5. O faitoto‘a uma ma pou ‘ua fa‘atafafā ia, ‘ua ō gatasitasi ma la‘au fa‘alava, ‘ua fa‘afeagai fo‘i lea fa‘amalama ma lea fa‘amalama i atu fa‘amalama e tolu.

6. ‘Ua ia faia fo‘i le fa‘apaologa i pou, e lima sefulu kupita o lona umi, e tolu sefulu kupita o lona lautele; sa i o latou luma le fa‘apaologa, sa i o latou luma fo‘i pou ma le la‘au fa‘alava.

7. ‘Ona faia lea e ia o le fa‘apaologa mo le nofoāli‘i na te fai ai fa‘amasinoga, o le fa‘apaologa lea e fa‘amasino ai; sa tapapa ai i le arasi, e āfua a‘e i le lotofale i lalo e o‘o i le fogāfale i luga.

8. O lona fale fo‘i sa nofo ai o ia ‘ua i ai le lotoā i tua o le fa‘apaologa, sa fa‘apea fo‘i ‘ona fai. ‘Ua faia fo‘i e Solomona o le fale mo le afafine o Farao, o lē ‘ua fai māna avā, e fa‘apei o lenā fa‘apaologa.

9. O ma‘a silisili na fai ai uma lava, e pei o le fua o ma‘a talai, ‘ua ilia i ili, o totonu ‘atoa fo‘i ma tua, e amata a‘e i le fa‘avae, e o‘o i ma‘a aupitoaluga, ‘atoa ma tuāfafo atu, e o‘o i le lotoā tele.

10. ‘Ua faia fo‘i le fa‘avae i ma‘a silisili, o ma‘a tetele, o ma‘a ta‘isefulu o kupita ma ma‘a ta‘ivalu o kupita.

11. Sa i luga fo‘i ma‘a silisili, e pei o le fua o ma‘a talai; sa i ai fo‘i arasi.

12. Sa i le lotoā tele fo‘i na so‘o ai o le atu ma‘a talai ‘ua sautuatolu ma le atu la‘au fa‘alava o arasi ‘ua talai mo le lotoā aupito i totonu e pei o le fale o le ALI‘I, ‘atoa ma le fa‘apaologa o le fale.

O Galuega a Hiramo

13. ‘Ua alu atu le fe‘au a le tupu o Solomona ma ‘ua ‘aumai ‘iā Hiramo mai Turo.

14. O le tama tane ia a le fafine ‘ua oti lana tane, o lo le itū‘āiga o Nafatali, a o lona tamā o le tagata Turo ia, o le tufuga fai mea ‘apamemea; sa tumu ia i le poto ma le mafaufau, ‘ua na iloa e faigaluega uma i mea ‘apamemea. ‘Ua sau o ia i le tupu o Solomona, ma na faia ana galuega uma.

O Pou ‘Apamemea e Lua

15. ‘Ua faia e ia o pou ‘apamemea e lua, e sefulu ma le valu o kupita o lo la maualuga ta‘itasi; ‘ua fa‘ata‘ali‘oli‘oina fo‘i o lea pou ma lea pou i le fua e sefulu ma le lua ona kupita.

16. ‘Ua faia fo‘i e ia o kapetala e lua i ‘apamemea ‘ua tunua e tu‘u a‘e ai i pito pou i luga; e lima kupita le maualuga o le tasi kapetala, e lima kupita fo‘i le maualuga o le isi kapetala.

17. ‘Ua faia fo‘i e ia o mea fa‘a‘upega ma mea fa‘afilifili mo kapetala ‘ua i ai i pito pou i luga; e fitu mo le tasi kapetala, e fitu fo‘i mo lona lua o kapetala.

18. ‘Ua ia faia o pou ma atu rimoni e lua i le mea fa‘a‘upega e fa‘ata‘ali‘oli‘o ai, e ufitia ai le tasi kapetala i le pito pou i luga; ‘ua fa‘apea fo‘i o ia i lona lua o kapetala.

19. O kapetala i pito pou i luga ‘ua i ai fo‘i mea e pei o susana e fa kupita i le fa‘apaologa.

20. O kapetala i luga o pou e lua, ‘ua i ai atu rimoni mai luga lava i le mea lautele ‘ua i le mea fa‘a‘upega; e ta‘ilua selau rimoni i atu rimoni i le tasi kapetala e fa‘ata‘ali‘oli‘o ai.

21. ‘Ua ia fa‘atūina ia pou i le fa‘apaologa o le malumalu; ‘ua ia fa‘atūina le pou i le itū taumatau, ma ia fa‘aigoaina lona igoa o Iakina; ‘ua ia fa‘atūina le pou i le itū tauagavale ma fa‘aigoaina lona igoa o Poasa.

22. ‘Ua i ai fo‘i i pito pou i luga o mea e pei o susana.‘Ua fa‘auma ai ‘ona faia o pou.

O le Tanevai ‘Apamemea

23. ‘Ua ia faia fo‘i le vai ‘apamemea, e sefulu kupita lona fua, e āfua mai i le tasi itū o lona lau, e o‘o i le isi itū o lona lau; o le mea fa‘ata‘ali‘oli‘o lava; e lima kupita o lona maualuga; ‘ua fa‘ata‘ali‘oli‘oina i le fua e tolu sefulu ona kupita.

24. Sa i lalo fo‘i o lona lau o vine vao e fa‘ata‘ali‘oli‘o ai ‘ua so‘o ai lava, e ta‘isefulu i kupita; ‘ua fa‘ata‘ali‘oli‘oina le vai; ‘ua faia ō atu vine vao e lua ‘ina o faia ia.

25. ‘Ua fa‘ae‘e ai i luga o povi e sefulu ma le lua; ‘ua fa‘asaga le tolu i le itū i matū, ‘ua fa‘asaga le tolu i sisifo, ‘ua fa‘asaga le tolu i le itū i saute, ‘ua fa‘asaga fo‘i le tolu i sasa‘e; ‘ua i o latou luga le vai, o latou tua uma fo‘i na i totonu ia.

26. O lona mafiafia e tusa lea ma le lautele o le alofilima; ‘ua faia fo‘i lona lau e pei o le lau o se ipu, ‘ua fai ai fuga o le susana; o lona tumu fo‘i e lua afe o paita lea.

O Tu‘ugātanoa ‘Apamemea

27. ‘Ua faia fo‘i e ia o tu‘ugātanoa ‘apamemea e mulumulu ai e sefulu; e fa kupita le umi o le tu‘uga e tasi, e fa kupita fo‘i lona lautele, e tolu kupita fo‘i lona maualuga.

28. ‘Ua fa‘apea ‘ona faia o tu‘ugātanoa ‘ua i ai itū, sa i ai fo‘i i ia itū o tafatafa.

29. Sa i ai fo‘i i ia itū i le vā o latou tafatafa o leona ma povi ma kerupi; sa i luga fo‘i o tafatafa o le tu‘uga i luga; sa i lalo fo‘i o leona ma povi o mea fili fa‘atautau.

30. ‘Ua i ai i tu‘uga ta‘itasi o mea ‘apamemea e fa‘ata‘avalevale a‘i e fa ma o latou ‘au ‘apamemea; ‘ua i ai fo‘i i ona tuli e fa o lagolago; o lagolago ‘apamemea i lalo o le tanoa e mulumulu ai i itū o mea fili ta‘itasi.

31. O lona gutu fo‘i i totonu o le kapetala ma ona luga, o le kupita lea; sa fai fa‘ata‘ali‘oli‘o lona gutu, na fa‘atatauina i ‘ona fai o le tu‘ugātanoa, o le kupita ma le vaeluagalemū o le kupita; ‘ua i ai fo‘i i lona gutu o mea ‘ua togitogia, o latou tafatafa fo‘i ‘ua fa‘atafafā ia, ‘ua lē fai fa‘ata‘ali‘oli‘o.

32. Sa i lalo fo‘i o tafatafa o mea e fa‘ata‘avalevale a‘i e fa; o ‘au fo‘i o mea e fa‘ata‘avalevale a‘i sa i le tu‘ugātanoa ia; o le kupita ma le vaeluagalemū o le kupita o le maualuga lea o mea e fa‘ata‘avalevale a‘i ta‘itasi.

33. ‘Ua faia mea e fa‘ata‘avalevale a‘i e pei ‘ona faia o se mea e fa‘ata‘avale a‘i se kariota; o latou ‘au ma o latou suluga ‘au ma o latou maga ma mea e li‘o a‘i, o ‘apamemea uma ia.

34. ‘Ua i ai lagolago e fa i ona tuli e fa o le tu‘ugātanoa e tasi; ‘ua auga fa‘atasi le tu‘uga ma ona lagolago.

35. Sa i ai i le itū i luga o le tu‘uga o le mea e li‘o a‘i ‘ua fa‘ata‘ali‘oli‘o ai, o le vaeluagalemū o le kupita lona maualuga; ‘ua auga fa‘atasi fo‘i ma le tu‘uga lava o ona tafatafa ma ona itū sa i lona itū i luga.

36. Auā ‘ua ia togitogiina i papa o latou tafatafa, ma o latou itū, o kerupi ma leona ma pama, ‘ua fa‘atatauina i mea ‘ua aunoa e ta‘itasi ma mea fili e fa‘ata‘ali‘oli‘o ai.

37. ‘Ua fa‘apea ‘ona faia e ia o ia tu‘ugātanoa e sefulu; ‘ua gatasi ‘ona faia ma ona fuatia ma ona tino mai o i latou uma.

38. ‘Ua faia fo‘i e ia o tanoa ‘apamemea e sefulu e mulumulu ai; e fagafulu o paita o le tumu o le tanoa e tasi; e ta‘ifā kupita o tanoa; o tu‘uga e sefulu, e ta‘itasi ma lona tanoa i ona luga.

39. ‘Ua ia tu‘u tu‘uga e lima i le itū taumatau o le fale ma le lima i le itū tauagavale o le fale; ‘ua ia tu‘u fo‘i le vai i le itū taumatau o le fale, e fa‘asaga i le itū i saute.

O le ‘Atoaga o le Fausia o le Malumalu

40. ‘Ua faia e Hiramo o tanoa ma suō ma ipu; ‘ua fa‘aumaina fo‘i e Hiramo ‘ona fai o le galuega uma na ia faia mo le tupu o Solomona mo le fale o le ALI‘I;

41. o pou e lua ma mea lapotopoto mo kapetala i luga o pou e lua; ma mea fa‘a‘upega e lua e ufiufi a‘i ia mea lapotopoto e lua mo kapetala sa i luga o pou.

42. O rimoni fo‘i e fa galau mo mea fa‘a‘upega e lua; ō atu rimoni e lua sa i le mea fa‘a‘upega e tasi e ufiufi a‘i ia mea lapotopoto o kapetala i luga o pou.

43. O tu‘ugātanoa e sefulu ma tanoa e sefulu i luga o tu‘uga.

44. O le vai e tasi ma povi e sefulu ma le lua i lalo o le vai.

45. O ‘ulo ma suō ma ipu. ‘Ua faia ia mea uma e Hiramo mo le tupu o Solomona mo le fale o le ALI‘I, i ‘apamemea ‘ua fa‘apupulaina.

46. ‘Ua faia ia mea e le tupu i le ‘ele‘ele laugatasi o Ioritana, i le ‘ele‘ele o mea i le vā o Sukota ma Saretana.

47. ‘Ua tu‘ua e Solomona o ia mea uma ‘ua lē faitaulia, auā na matuā tele lava; ‘ua lē masino lava le fua o le mamafa o ‘apamemea.

48. ‘Ua faia e Solomona o mea uma o le fale o le ALI‘I; o le fatafaitaulaga auro; ma le laulau auro ‘ua i ona luga le areto e laulauina i luma;

49. ma tu‘ugālamepa auro lelei, e lima i le itū taumatau e lima fo‘i i le itū tauagavale, i luma o le mea e fetalai mai ai; ma fua ma lamepa ma i‘ofi, o auro ia;

50. o tanoa fo‘i ma selelamepa ma ipu ma ipu e asu a‘i, ma salefu, o auro lelei ia; o fa‘amau auro e feafeai mo puipui o le fale aupito i tua, o le mea e sili ‘ona pa‘ia lea; ‘atoa ma puipui o le fale, o le malumalu lea.

51. ‘Ua uma fo‘i ‘ona fai o le galuega uma na faia e le tupu o Solomona mo le fale o le ALI‘I. ‘Ona ‘aumai lea e Solomona o mea na fa‘asāina e lona tamā o Tavita; o ario ma auro ma ipu; ‘ua ia tu‘u fa‘atasi fo‘i ma ‘oloa o le fale o le ALI‘I.#