Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

1 Tupu 11 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Agasala tele a Solomona ma le To‘asā o le Atua ‘iā te Ia

1. A ‘ua mana‘o le tupu o Solomona i fafine ‘ese e to‘atele, e fa‘aopoopo i le afafine Farao, o fafine o sa Moapī ma sa Amonī ma sa Etomā ma sa Saitonū, ma sa Hetī;

2. o nu‘u na fetalai mai ai le ALI‘I i le fānauga a Isaraelu, “‘Aua tou te ō atu ‘iā te i latou, ‘aua fo‘i ne‘i latou ō mai ‘iā te ‘outou; auā e moni, latou te fa‘aliliuina o ‘outou loto e mulimuli i o latou atua.” ‘Ua matuā mana‘o Solomona ‘iā te i latou.

3. Sa ‘iā te ia ana avā o alo o ali‘i e to‘afitu galau ma ana palake e tolu galau; na fa‘aliliu‘eseina lava lona loto e ana avā.

4. Auā ‘ua toeaina Solomona ‘ona fa‘aliliu‘eseina lea o lona loto e ana avā e mulimuli i atua ‘ese; na lē sa‘o lona loto i le ALI‘I lona Atua, e fa‘apei o le loto o lona tamā o Tavita.

5. Auā na mulimuli atu Solomona ‘iā Asaira le atua fafine o sa Saitonū, na mulimuli fo‘i ‘iā Melekoma le mea leaga a sa Amonī.

6. ‘Ua amio leaga Solomona i luma o le ALI‘I, ‘ua lē matuā mulimuli atu o ia i le ALI‘I, e pei o lona tamā o Tavita.

7. ‘Ona fai ai lea e Solomona o le mea maualuga mo Kimosa le mea leaga a Moapi, i le mauga o lo‘o i luma o Ierusalema; mo Moloka fo‘i, o le mea leaga a le fānauga a Amoni.

8. ‘Ua fa‘apea fo‘i ‘ona fai e ia mo ana avā uma o nu‘u ‘ese, o ē na fa‘amūina mea manogi ma fai taulaga i o latou atua.

9. ‘Ona to‘asā lea o le ALI‘I ‘iā Solomona, auā ‘ua liliu‘eseina lona loto i le ALI‘I le Atua o Isaraelu, o lē na fa‘aali mai fa‘alua ‘iā te ia,

10. ma poloa‘i mai ‘iā te ia i lenā lava mea, ‘aua ne‘i mulimuli atu o ia i atua ‘ese; ‘ae le‘i tausia e ia le mea na poloa‘i mai ai le ALI‘I.

11. ‘Ona fetalai mai lea o le ALI‘I ‘iā Solomona, “‘Ua ‘iā te oe lenei mea, ‘ua e le tausia fo‘i la‘u feagaiga ma a‘u tulafono na ‘ou poloa‘i atu ai ‘iā te oe, o le mea lea ‘ou te matuā sae‘eseina ai le mālō ‘iā te oe ma ‘ou foa‘iina atu i lau ‘au‘auna.

12. A ‘ou te lē faia lenei mea i lou olaga ‘ona o lou tamā a Tavita; ‘ae ‘ou te sae‘eseina ai i le lima o lou atali‘i.

13. ‘Ae peita‘i ‘ou te lē sae‘eseina le mālō uma; a ‘ou te foa‘iina atu le itū‘āiga e tasi i lou atali‘i, ‘ona o la‘u ‘au‘auna o Tavita, ‘ona o Ierusalema fo‘i ‘ua ‘ou filifilia.”

O Fili a Solomona

14. ‘Ona fa‘atūina mai lea e le ALI‘I se tasi e tete‘e ‘iā Solomona, o Atata o lo sa Etomā, o so le fānau a le tupu sa i Etoma.

15. Auā sa i Etoma Tavita, na alu a‘e fo‘i Ioapo o le pule i ‘au e tatanu i ē na fasiotia, ‘ina ‘ua uma ‘ona fasiotia o tane uma i Etoma;

16. auā sa nonofo ai Ioapo ma Isaraelu uma i masina e ono, se‘ia fa‘aumatia tane uma i Etoma;

17. ‘ona sōsōla lea o Atata, o ia ma tagata Etoma, o ‘au‘auna a lona tamā fa‘atasi ma ia, e ō atu i Aikupito, sa tamaitiiti fo‘i o Atata.

18. Na tula‘i i latou nai Mitiana ma latou ō atu i Parana; na latou fa‘aopoopo mai ‘iā te i latou tagata o Parana ma ō atu i Aikupito ‘iā Farao le tupu o Aikupito; sa na foa‘i mai ‘iā te ia se fale ma fai atu e avane mea e ‘ai ‘iā te ia, ‘ua na foa‘i mai fo‘i ‘iā te ia se fanua.

19. Na matuā alofagia Atata e Farao, na ia avatu fo‘i ‘iā te ia o le uso o lona faletua e fai ma ana avā, o le uso lea o le masiofo o Tapenesa.

20. Na fānaua fo‘i e le uso o Tapenesa ‘iā te ia lona atali‘i o Kenupata; na fa‘ate‘a‘eseina o ia ma le susu e Tapenesa i le fale o Farao; sa i le ‘āiga o Farao o Kenupata fa‘atasi ma atali‘i o Farao.

21. ‘Ua fa‘alogo Atata i Aikupito ‘ua ta‘oto Tavita fa‘atasi ma ona tamā, ‘ua oti fo‘i Ioapo le pule i ‘au, ‘ona fai atu lea o Atata ‘iā Farao, “Tu‘u mai ‘iā te a‘u ‘ia ‘ou alu i lo‘u nu‘u.”

22. ‘Ona tali mai lea o Farao ‘iā te ia, “Se a se mea ‘ua e lē maua ‘iā te a‘u, ‘ina ‘ua e fia alu lava i lou nu‘u?”‘Ona fai atu lea o ia, “E leai lava, a ‘ia e matuā tu‘uina mai ‘iā te a‘u e alu.”

23. ‘Ua fa‘atūina mai fo‘i e le Atua se tasi e tete‘e atu ‘iā te ia, o Resona le atali‘i o Eliata, o lē na sola nai lona ali‘i o Atatesa le tupu o Sopa.

24. Na fa‘apotopotoina mai e ia o tagata ‘iā te ia, na fai ai o ia ma ali‘i e ‘avea le ‘au, ‘ina ‘ua fasiotia e Tavita o tagata o Sopa; na latou ō fo‘i i Tamaseko ma latou nonofo ai, na pule i latou i Tamaseko.

25. Na ita fo‘i o ia ‘iā Isaraelu i tausaga uma o Solomona e fa‘aopoopo i le leaga na faia e Atata; ‘ua ‘inosia e ia o Isaraelu, na fai fo‘i o ia ma tupu o Suria.

‘Ua Folafola le Atua ‘iā Ierepoamo

26. O Ierepoamo fo‘i, o le atali‘i o Nepata o le sa Efaraimā, mai Seleta, o le ‘au‘auna ia a Solomona, o Serua fo‘i le igoa o lona tinā, o le fafine ‘ua oti lana tane, na fouvale fo‘i o ia i le tupu.

27. O le mea fo‘i lenei na fouvale ai o ia i le tupu:Na faia e Solomona o Milo, na ia soso‘o i mea na sofaia o le ‘a‘ai a Tavita lona tamā.

28. O Ierepoamo fo‘i, o le toa malosi ia; ‘ua iloa e Solomona o le taule‘ale‘a to‘aga ia, ‘ona ia tofia lea o ia e pule i galuega uma e faia e le ‘āiga o Iosefa.

29. O ona po ia na alu atu ai Ierepoamo nai Ierusalema, na iloa o ia i le ala e le perofeta o Akia o le Sailo; na ‘ofu fo‘i o ia i le ‘ofu fou, ‘ua na o i lā‘ua i le vao.

30. ‘Ona tago lea o Akia i le ‘ofu fou sa ‘ofu ai o ia ma saei ai i saega‘ofu e sefulu ma le lua.

31. ‘Ona fai atu ai lea o ia ‘iā Ierepoamo, “‘Inā ‘ave ia mo oe saega e sefulu, auā o lo‘o fa‘apea mai le ALI‘I le Atua o Isaraelu, Fa‘auta, ‘ou te saeia le mālō a‘i le pule a Solomona, ma ‘ou foa‘i atu ‘iā te oe itū‘āiga e sefulu;

32. ‘ae peita‘i e i ai ‘iā te ia le itū‘āiga e tasi ‘ona o la‘u ‘au‘auna o Tavita, ‘ona o Ierusalema fo‘i o le ‘a‘ai na ‘ou filifilia i itū‘āiga uma o Isaraelu.

33. Auā ‘ua latou lafoa‘i ‘iā te a‘u ma ‘ua latou ifo ‘iā Asaira le atua fafine o sa Saitonū ma Kimosa le atua o Moapi ma Melekoma le atua o le fānauga a Amoni; e le‘i sāvavali fo‘i i latou i o‘u ala e fai ai mea tonu i o‘u luma, ma ‘ana‘ana i a‘u tulafono ma a‘u fa‘amasinoga, e pei o lona tamā o Tavita.

34. ‘Ae ‘ou te lē ‘ave ‘ese le mālō uma ‘iā te ia; auā ‘ou te faia o ia ma ali‘i i aso uma o lona ola, ‘ona o la‘u ‘au‘auna o Tavita na ‘ou filifilia; auā na ia tausi i a‘u poloa‘iga ma a‘u tulafono.

35. ‘Ae ‘ou te ‘ave ‘ese le mālō i lona atali‘i ma ‘ou foa‘iina atu ‘iā te oe o itū‘āiga e sefulu.

36. ‘Ou te foa‘iina atu fo‘i i lona atali‘i le itū‘āiga e tasi, ‘ina ‘ia i ai i la‘u ‘au‘auna o Tavita le lamepa e lē aunoa i o‘u luma i Ierusalema le ‘a‘ai na ‘ou filifilia mo a‘u e tu‘u ai lo‘u igoa.

37. ‘Ou te ‘ave fo‘i oe, ‘e te pule i mea uma e mana‘o i ai lou loto, e fai fo‘i oe ma tupu ‘iā Isaraelu.

38. ‘Āfai fo‘i ‘e te fa‘alogo i mea uma ‘ou te fai atu ai ‘iā te oe ma e savali i o‘u ala ma e faia mea tonu i o‘u luma, ‘ina ‘ia e tausi i a‘u tulafono ma a‘u poloa‘iga, e pei ‘ona faia e la‘u ‘au‘auna o Tavita; ‘ona ‘ou i ai lea ‘iā te oe ma ‘ou fai fo‘i mo oe le ‘āiga tumau, e fa‘apei ‘ona ‘ou faia mo Tavita, ‘ou te foa‘iina fo‘i o Isaraelu ‘iā te oe.

39. ‘Ou te fa‘atigāina fo‘i le fānau a Tavita ‘ona o lenei mea, ‘ae lē o‘o i le fa‘avavau.”

40. ‘Ona lamalama ai lea e Solomona ‘ia fasioti ‘iā Ierepoamo. ‘Ona tula‘i ai lea o Ierepoamo ma sola atu i Aikupito ‘iā Seseka le tupu o Aikupito; sa i Aikupito fo‘i o ia ‘ua o‘o i le oti o Solomona.

O le Oti o Solomona

41. O toe o mea na faia e Solomona ma mea uma na ia saunia ma lona poto, ‘ua lē tusia ‘ea ia i le tusi i mea na faia e Solomona?

42. O tausaga na fai ai Solomona ma tupu ‘iā Isaraelu uma lava i Ierusalema e fagafulu o tausaga ia.

43. ‘Ona ta‘oto ai lea o Solomona fa‘atasi ma ona tamā, ‘ua tanumia fo‘i o ia i le ‘a‘ai a Tavita lona tamā; ‘ona soloa‘i ane lea o Reopoamo lona atali‘i e fai ma tupu.#