Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22
  23. 23
  24. 24
  25. 25
  26. 26
  27. 27
  28. 28

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Mataio 5 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Lauga a Iesu i le Mauga.

1. ‘Ua silasila atu Iesu i le motu o tagata, ‘ona maliu a‘e lea o ia i le mauga; ‘ua nofo ai i lalo, ‘ona ō mai ai lea o ona so‘o ‘iā te ia;

2. ‘ua ia fetalai atu ma a‘oa‘o ‘iā te i latou, ‘ua fa‘apea atu,

O le Fiafia Moni

3. “‘Amu‘ia ē matitiva i le agaga;auā e o latou le mālō o le lagi.

4. “‘Amu‘ia ē fa‘anoanoa;auā e fa‘amafanafanaina i latou.

5. “‘Amu‘ia ē agamalū;auā e fai mo latou tofi le nu‘u.

6. “‘Amu‘ia ē fia ‘a‘ai ma fia inu i le amiotonu;auā e mā‘o‘ona i latou.

7. “‘Amu‘ia ē alolofa atu;auā e alofaina mai i latou.

8. “‘Amu‘ia ē loto mamā;auā latou te iloa atu le Atua.

9. “‘Amu‘ia ē fa‘atupuina le filemū;auā e ta‘ua i latou o atali‘i o le Atua.

10. “‘Amu‘ia ē sauāina ‘ona o le amiotonu;auā e ō latou le mālō o le lagi.

11. “‘Amu‘ia ‘outou pe a latou ‘upu leaga ma fa‘asauā ‘iā te ‘outou, ma latou tu‘ua‘iina pepelo ‘outou i mea leaga uma ‘ona o a‘u.

12. ‘Ia ‘outou ‘oli‘oli ma fiafia lava; auā o i le lagi lo ‘outou taui e tele; auā na fa‘apea ‘ona latou fa‘asauā i perofeta ē na muamua ‘iā te ‘outou.

Masima ma le Malamalama

13. “O ‘outou, o le masima o le lalolagi; ‘ae ‘āfai e māgalo le masima, po se a se mea e fa‘amāi ai? E leai se mea e toe aogā ai, nā ‘ona lafoa‘iina i fafo, ma solia e tagata.

14. “O ‘outou, o le malamalama o le lalolagi. E lē mafai ‘ona lilo le ‘a‘ai ‘ua tu i luga o le mauga.

15. Latou te lē tutuina fo‘i le molī i le tu‘u ai i lalo o le mea e fua a‘i saito, ‘ae tu‘u i luga lava o le tu‘ugāmolī ‘ia pupula atu ai i ē o i le fale uma.

16. ‘Ia fa‘apea ‘ona pupula atu lo ‘outou malamalama i luma o tagata, ‘ina ‘ia latou iloa la ‘outou amio lelei, latou te vivi‘i atu ai i lo ‘outou Tamā o i le lagi.

O A‘oa‘oga e uiga i le Tulafono

17. “‘Aua ne‘i ‘outou manatu ‘ua ‘ou sau e tatalaina le tulafono po o le ‘au perofeta; ‘ou te le‘i sau e tatalaina a ‘ia fa‘ataunu‘uina.

18. Auā e moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e mavae atu le lagi ma le lalolagi, ‘ae lē mavae atu lava se ‘iota po o sina fāsi mata‘itusi o le tulafono, se‘ia taunu‘u mea uma.

19. O lenei, o sē na te tatalaina se poloa‘iga e tasi e aupito itiiti o nei poloa‘iga, ma fa‘apea ‘ona a‘oa‘o i tagata, e ta‘ua ia e aupito itiiti i le mālō o le lagi; a o sē ‘ana‘ana ma a‘oa‘o ai, e ta‘ua ia e sili i le mālō o le lagi.

20. Auā ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, a lē sili la ‘outou amiotonu i la le ‘au tusi‘upu ma le ‘au faresaio, e lē sao atu lava ‘outou i le mālō o le lagi.

O A‘oa‘oga e Fa‘atatau i le Ita

21. “‘Ua ‘outou fa‘alogo, na fai mai ē anamua, ‘‘Aua ‘e te fasioti tagata’; ‘‘ai sē fasioti tagata, e nofo sala o ia i le fa‘amasinoga.’

22. A o a‘u, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘ai sē ita i lona uso, e nofo sala o ia i le fa‘amasinoga; ‘ai sē fai atu fo‘i i lona uso, Raka, e nofo sala o ia i le fono; ‘ai sē fai atu fo‘i, ‘Le vale e,’ e nofo sala o ia i le afi o Kēna.

23. Pe ‘āfai fo‘i ‘e te avatu lau taulaga i le fatafaitaulaga, ‘ona e manatua ai lea ‘ua i lou uso se mea e tigā ai o ia ‘iā te oe,

24. ‘inā tu‘u ia i lea mea o lau taulaga i luma o le fatafaitaulaga ‘ae alu oe ‘ia mua‘i fa‘alelei i lou uso, i le e sau ma avatu lau taulaga.

25. ‘Ia vave ‘ona ‘oulua lelei ma lē tagi i ana mea ‘ua ‘iā te oe, manū o i le ala ‘oulua ma ia; ‘ina ne‘i tu‘uina atu oe i le fa‘amasino e lē ‘ua tagi i ana mea, e tu‘uina atu fo‘i oe e le fa‘amasino i le ‘au‘auna, ‘ona tu‘uina atu lea o oe i le fale puipui.

26. E moni, ‘ou te fai atu ‘iā te oe, ‘e te lē toe ulufafo ai lava, se‘ia e avatu tupe uma lava.

O A‘oa‘oga e Fa‘atatau i le Mulilua

27. “‘Ua ‘outou fa‘alogo, na fai mai i ē anamua, ‘‘Aua ‘e te mulilua.’

28. ‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘ai sē va‘ai atu i le fafine ‘ina ‘ia mana‘o i ai, ‘ua uma ‘ona mulilua ma ia i lona loto.

29. ‘Āfai fo‘i ‘e te tausuai i lou mata taumatau, ‘inā sali ‘ese ia ma e lafoa‘i; auā e lelei ‘ina fano se tasi ou fāsi tino, ‘ae leaga pe a lafoina lou tino uma i Kēna.

30. ‘Āfai fo‘i ‘e te tausuai i lou lima taumatau, ‘inā tutū ‘ese ia, ma e lafoa‘i; auā e lelei ‘ina fano se tasi ou fāsi tino, ‘ae leaga pe a lafoina lou tino uma i Kēna.

O A‘oa‘oga i Ulugali‘i Tēte‘a

31. “Sa fai mai fo‘i, ‘‘Ai sē fa‘ate‘a i lana avā, ‘ia avatu ‘iā te ia le tusi alei.’

32. ‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘ai sē fa‘ate‘a lana avā, ‘ae le‘i mulilua o ia, ‘ua ia fa‘amulilua ‘iā te ia; ‘ai sē fai māna avā lē ‘ua fa‘ate‘aina, ‘ua mulilua fo‘i o ia.

O A‘oa‘oga e Fa‘atatau i Tautoga

33. “‘Ua fa‘alogo fo‘i ‘outou, na fai mai i ē anamua, ‘‘Aua ‘e te tautō pepelo; a ‘ia e avatu i le Ali‘i o mea ‘e te tautō ai.’

34. ‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘aua lava ne‘i tautō; ‘aua le tautō i le lagi, auā o le nofoāli‘i lea o le Atua,

35. po o le lalolagi, auā o le mea e tu ai ona ‘a‘ao lea; po o Ierusalema, auā o le ‘a‘ai lea a le Tupu silisili.

36. ‘Aua fo‘i ne‘i e tautō i lou ulu, auā ‘e te lē mafaia ‘ona fa‘asinasina, pe fa‘auliuli se lauulu e tasi.

37. A ‘ia fa‘apea la ‘outou ‘upu, ‘Ioe, ioe’ ‘E leai, e leai’; auā o le ‘upu e sili i nā ‘upu, mai le leaga lava ia.

O A‘oa‘oga e Fa‘atatau i le Tauimasui

38. “‘Ua ‘outou fa‘alogo, na fai mai, ‘E suia le mata i le mata, e suia fo‘i le nifo i le nifo.’

39. ‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘aua ne‘i ‘outou tete‘e atu i le leaga; ‘ai sē na te po mai i lou alafau taumatau, ‘ia e liliu atu ‘iā te ia le isi.

40. O lē fia fai se fa‘amasinoga ma oe e ‘ave lou ‘ofu tino, ‘ia e tu‘u atu fo‘i i ai ma lou ‘ofu tele.

41. ‘Ai sē na te tauānau mai lua te ō ma ia i le maila e tasi, ‘inā ō ia ‘oulua ma ia i maila e lua.

42. ‘Ia e avatu i lē ‘ua ole mai ‘ia te oe; ‘aua fo‘i ‘e te liliu ‘ese i lē ‘ua fia nonō tupe ‘ia te oe.

Alofa i o ‘Outou Fili

43. “‘Ua ‘outou fa‘alogo, na fai mai, ‘‘Ia e alofa atu i lē lua te tuā‘oi, a ‘ia ‘ino‘ino i lē ‘ua ita mai ‘iā te oe.’

44. ‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou alolofa atu i ē ‘ua ita mai ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou fa‘amanuia atu i ē ‘ua fetu‘u mai ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou agalelei atu i ē ‘ua ‘ino‘ino mai ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou tatalo fo‘i mo ē ‘ua tu‘ua‘i fua mai ma fa‘asauā mai ‘iā te ‘outou;

45. ‘ina ‘ia faia ‘outou ma atali‘i o lo ‘outou Tamā o i le lagi, o lē na te fa‘aoso i lona lā i ē ‘ua amio leaga ‘atoa ma ē ‘ua amio lelei; ‘ua ia fa‘atotō ifo fo‘i le ua i ē ‘ua amiotonu, ‘atoa ma ē ‘ua amioletonu.

46. Auā ‘āfai tou te alolofa atu i ē ‘ua alolofa mai ‘iā te ‘outou, se a ‘ea se taui tou te maua ai? E lē faia ‘ea e tagata ao lafoga o lea lava mea?

47. Pe ‘āfai tou te fa‘apito lo ‘outou fealofani i o ‘outou uso, se a se mea sili ‘ua ‘outou faia? E lē fa‘apea ‘ea ‘ona faia e tagata fa‘apaupau?

48. O lenei, ‘ia ‘ato‘atoa ‘ona lelei o la ‘outou amio, e pei o lo ‘outou Tamā o i le lagi e ‘ato‘atoa ‘ona lelei o ia.#