Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Iakopo 1 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O ‘Upu Fa‘afeiloa‘i

1. O a‘u o Iakopo, o le ‘au‘auna a le Atua ma le Ali‘i o Iesu Keriso.O ‘ou alofa atu i itū‘āiga e sefulu ma le lua ‘ua fa‘asalalauina.

O le Fa‘atuatua ma le Poto

2. O‘u uso e, ‘iā ‘outou manatu, o le mea e fiafia tele ai pe a maua ‘outou i tofotofoga ‘ese‘ese.

3. ‘Ina ‘ua ‘outou iloa o le tofotofoina o lo ‘outou fa‘atuatua e tupu ai le ‘onosa‘i.

4. A ‘ia ‘ato‘atoa le galuega a le ‘onosa‘i, ‘ina ‘ia ‘ato‘atoa ai ma ‘ia sao ‘ona lelei ai ‘outou, ‘ia leai se mea e tasi e mativa ai.

5. ‘Ae ‘āfai ‘ua leai se poto i so ‘outou, ‘inā ole atu ia i le Atua, o lē foa‘i tele mai i tagata uma ma le lē toe ta‘uta‘ua, ‘ona foa‘iina mai ai lea ‘iā te ia.

6. A ‘ia ole atu ma le fa‘atuatua, ‘aua lava ne‘i māsalosalo; auā o lē māsalosalo e tusa ia ma le peau o le sami ‘ua sousou i le matagi ma felafolafoa‘iina.

7. ‘Aua lava ne‘i manatu lea tagata na te maua se mea e tasi mai le Ali‘i.

8. O le tagata fa‘alotolotolua e fa‘alētumau ia i ona ala uma.

O le Mativa ma le Mau‘oa

9. ‘Ia ‘oli‘oli le uso mativa ‘ina ‘ua fa‘amaualugaina o ia;

10. a o lē mau‘oa ‘ia ‘oli‘oli o ia ‘ina ‘ua fa‘amaulaloina; auā e mavae atu ia pei o fuga o la‘au.

11. Auā pe a alu a‘e le lā ma le vevela, ‘ona mamae ai lea o le vao, ‘ua malili fo‘i lona fuga, ma ‘ua fa‘aumatia lona matagofie; e fa‘apea fo‘i ‘ona mavae atu o le tagata mau‘oa i ona ala.

O Tofotofoga ma Fa‘aosoosoga

12. ‘Amu‘ia le tagata e ‘onosa‘i i le fa‘aosoosoga; auā a uma ‘ona tofotofoina e maua e ia le pale o le ola ‘ua folafolaina mai e le Ali‘i i ē alolofa atu ‘iā te ia.

13. A fa‘aosoosoina se tasi, ‘aua le fa‘apea, “‘Ua fa‘aosoosoina a‘u mai le Atua.” Auā e lē mafai ‘ona fa‘aosoosoina o le Atua i mea leaga, e lē fa‘aosooso atu fo‘i o ia i se tasi;

14. a ‘ua ta‘itasi ma fa‘aosoosoina, pe a tōsina ma maileia i lona lava tu‘inanau.

15. Pe a tō le tu‘inanau ‘ona fānau mai ai lea o le agasala; a matua le agasala ‘ona fānaua mai ai lea o le oti.

16. O‘u uso pele e, ‘aua ne‘i sesē ‘outou;

17. o mea lelei uma e foa‘ifuaina mai, ‘atoa ma mea alofa uma e ‘ato‘atoa ‘ona lelei, mai lugā lava ia, e alu ifo mai le Tamā o malamalama, e lē o ‘iā te ia se mea fa‘alētumau po o sina liliu itiiti.

18. O lona finagalo na fānau ai i tatou i le ‘upu moni, ‘ina ‘ia fai i tatou ma fa‘apolopolo o ana lava mea na fai.

O le Fa‘alogologo ma Galuega

19. O lenei, o‘u uso pele e, ‘ia ta‘itasi le tagata ma fa‘ata‘alise ‘ona fa‘alogologo, ‘ia fa‘agesegese ‘ona tautala atu, ‘ia fa‘agesegese ‘ona ita.

20. Auā e lē tupu le amiotonu mai le Atua i le ita o tagata.

21. O lea fo‘i ‘ia lafoa‘i ai mea ‘ele‘elea uma ma le leaga e silisili, ‘ia talia ma le fa‘amaulalo le ‘upu ‘ua totōina, o lea e mafai ai ‘ona fa‘aolaina o ‘outou agaga.

22. A ‘ia fai ‘outou ma ē ‘ana‘ana i le ‘upu, ‘ae ‘aua le na ‘ona fa‘alogologo i ai, o fa‘asesēina ai ‘outou e ‘outou.

23. Auā ‘ai se tasi e fa‘alogologo i le ‘upu ‘ae lē ‘ana‘ana i ai, e tusa ia ma le tagata ‘ua va‘ava‘ai i le fa‘aata i ona lava mata na fānau ma ia.

24. Auā ‘ua va‘ava‘ai o ia ‘iā te ia lava, ‘ona alu ‘ese lea, ‘ua galo loa le uiga o ona mata.

25. A o lē matuā matamata i le tulafono o le sa‘olotoga ‘ua ‘ato‘atoa ‘ona lelei, ma ‘ua tumau i ai o ia, e lē se fa‘alogologo ma le fa‘agalogalo lenā tagata, a o lē ‘ana‘ana i le galuega, e manuia o ia i lona lava ‘ana‘ana.

26. ‘Ai se tasi o ‘iā te ‘outou e manatu ifo o ia o le tagata to‘aga i lotu, ‘ae lē tāofi i lana ‘upu, ‘ae fa‘asesēina e ia lona lava loto, ‘ua lē aogā lona to‘aga i lotu.

27. O lenei lava le to‘aga i lotu e lelei ma le fa‘amaoni i luma o le Atua o le Tamā lea, ‘ina ‘ia tauasiasi atu i ē mātua oti ma fafine ‘ua oti a latou tane i o latou tigā ma ‘ia leoleo fo‘i o ia ‘iā te ia lava, ‘ina ne‘i pisia mai o ia i le lalolagi.