Le mataupu

  1. 1
  2. 2
  3. 3
  4. 4
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15
  16. 16
  17. 17
  18. 18
  19. 19
  20. 20
  21. 21
  22. 22

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Faaaliga 3 O LE TUSI PA'IA - Ekalesia Katoliko Roma (RSCB)

O le Sāvali i le Ekalesia i Sarataisa

1. “‘Ia e tusi fo‘i i le agelu a le ekalesia o i Sarataisa: O mea nei ‘ua fai mai ai lē ‘ua i ai agaga e to‘afitu o le Atua, ma fetū e fitu;“‘Ua ‘ou iloa au galuega, ‘ua ‘iā te oe le igoa ‘ua e ola, a ‘ua e oti.

2. ‘ia e mataala, ma ‘ia e fa‘atumauina mea ‘ua totoe o le a mate; auā ‘ou te le‘i iloa au galuega ‘ona ‘ato‘atoa i luma o le Atua.

3. O lea fo‘i ‘ia e manatu ai i mea ‘ua e maua ma ‘ua e fa‘alogo ai, ma ‘ia e tāofiina ai, ma ‘ia e salamō. ‘Āfai fo‘i ‘e te lē mataala, ‘ou te alu atu ‘iā te oe e pei o se gaoi, ‘e te lē iloa fo‘i le itū aso ‘ou te alu atu ai ‘iā te oe.

4. ‘Ua ‘iā te oe i ni nai tagata i Sarataisa lava, o ē ‘ua lē fa‘a‘ele‘elea o latou ‘ofu; latou te sāvavali ma a‘u i ‘ofu sisina, auā ‘ua tatau ai i latou.

5. O lē manumālō, e fa‘a‘ofuina o ia i ‘ofu sisina; ‘ou te lē sōloi‘esea fo‘i lona igoa mai le tusi o le ola, ‘ae ‘ou te ta‘u atu lona igoa i luma o lo‘u Tamā, ma luma o ana agelu.

6. O lē ‘ua i ai taliga, ‘inā fa‘alogo mai ia o ia i le mea ‘ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia.

O le Sāvali i le Ekalesia i Filatelefaia

7. “‘Ia e tusi fo‘i i le agelu a le ekalesia o i Filatelefaia:O mea nei ‘ua fai mai ai le Pa‘ia, o le fa‘amaoni ia,o lē ‘ua i ai le ki a Tavita,o lē na te talā, ‘ae leai sē na te fa‘amauina;o lē na te fa‘amauina fo‘i, ‘ae leai sē na te tatalaina;

8. “‘Ua ‘ou iloa au galuega; fa‘auta, ‘ua ‘ou tu‘uina atu i ou luma le faitoto‘a ‘ua avanoa, e leai fo‘i sē na te mafaia ‘ona punitia; auā ‘ua ‘ou iloa ‘ua itiiti lou malosi, a ‘ua e tausia la‘u ‘upu, ma ‘ua e lē fa‘afitia lo‘u igoa.

9. Fa‘auta, ‘ou te tu‘uina atu i latou o i le sunako o Satani, o ē o fai mai o Iutaia i latou, ‘ae leai lava, a ‘ua pepelo i latou; fa‘auta, ‘ou te ta‘ita‘i ‘iā te i latou ‘ina ‘ia latou ō atu i ou luma, ma ifo atu i ou vae; latou te iloa fo‘i o a‘u ‘ua ‘ou alofa atu ‘iā te oe.

10. ‘Ua e tausia le ‘upu o lo‘u ‘onosa‘i, o lea fo‘i ‘ou te tausi ai ‘iā te oe i le itū aso e tofotofoina ai, a o‘o mai i le lalolagi uma, e tofotofo ai i ē o nonofo i le lalolagi.

11. Fa‘auta, ‘ou te vave alu atu; ‘ia e tāofi mau i le mea ‘ua ‘iā te oe, ne‘i ‘avea e se tasi lou pale.

12. O lē manumālō, ‘ou te faia lea ma poutū i le malumalu o lo‘u Atua, e lē toe ulufafo lava ia, ‘ou te tusi fo‘i i ai le suafa o lo‘u Atua, ma le igoa o le ‘a‘ai a lo‘u Atua, o Ierusalema fou lea e alu ifo nai le lagi mai lo‘u Atua, ‘atoa fo‘i ma lo‘u igoa fou.

13. O lē ‘ua i ai taliga, ‘inā fa‘alogo mai ia o ia i le mea ‘ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia.

O le Sāvali i le Ekalesia i Laotikaia

14. “‘Ia e tusi fo‘i i le agelu a le ekalesia o i Laotikaia: O mea nei ‘ua fai mai ai le Amene o le molimau moni ma le fa‘amaoni, o le amataga o mea na faia e le Atua.

15. “‘Ua ‘ou iloa au galuega, ‘e te lē ma‘alili, ‘e te lē vevela fo‘i. ‘Ou te loto ‘ina ‘ia e ma‘alili pe vevela.

16. O lenei, ‘ua e fa‘aleogalua, ‘e te lē ma‘alili, ‘e te lē vevela fo‘i, o le mea lea ‘ou te luai atu ai ‘iā te oe i lo‘u gutu.

17. Auā ‘ua e fai mai, ‘‘Ou te se mau‘oa, ‘ua fa‘atamao‘āigaina a‘u, ‘ou te lē mativa fo‘i i se mea e tasi.’ A ‘ua e lē iloa o oe o le malaia, ma le pagātia, ma le mativa, ma le tauaso, ma le lē lavalavā.

18. ‘Ou te fai atu ai ‘iā te oe, ‘ia e fa‘atau atu ‘iā te a‘u le auro ‘ua fa‘amamāina i le afi, ‘ina ‘ia e tamao‘āiga ai; ma ‘ofu sisina ‘ina ‘ia e ‘ofu ai, ‘ina ne‘i iloa le mā o lou lē lavalavā; ma le vaimata e nini a‘i ou mata, ‘ina ‘ia e pupula ai.

19. ‘Ou te a‘oa‘i atu ma sasa ‘iā i latou uma ‘ou te alofa i ai; o lenei, ‘ia e vilivilita‘i, ma ‘ia e salamō.

20. Fa‘auta, ‘ou te tu atu i le puipui ma tu‘itu‘i atu; ‘ai se tasi e fa‘alogo mai i lo‘u leo, ma tatala mai le puipui, ‘ou te ulufale atu ‘iā te ia, ma te talisua fo‘i ma ia, o ia fo‘i ma a‘u.

21. O lē manumālō ‘ou te avatua ‘iā te ia ma te nonofo fa‘atasi ma a‘u i lo‘u nofoāli‘i, e pei o a‘u fo‘i ‘ona ‘ou manumālō, ‘ua ma nonofo fo‘i fa‘atasi ma lo‘u Tamā i lona nofoāli‘i.

22. O lē ‘ua i ai taliga, ‘inā fa‘alogo mai ia o ia i le mea ‘ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia.”